Samo 1.300 kilometara ispod Sjevernog pola, u stijenama norveškog arhipelaga Svalbard, nalazi se prva i jedinstvena u svijetu Globalna riznica sjemenja, koja je ovih dana obilježila svoju desetu godišnjicu postojanja. Riječ je o trezoru vrednijem od bilo kojeg trezora zlata ili dijamanata, jer u idealnim uvjetima čuva najvrednije što čovječanstvo ima, i što će trebati u budućnosti – sjemenje biljaka iz cijelog svijeta.

Svalbard Global Seed Vault, kako glasi službeni naziv na engleskom jeziku, sigurna je riznica svjetskog blaga – hrane – za nesigurnu budućnost. Ovdje se, naime, nalaze sigurnosne »kopije«, duplikati sjemenja koje je već pohranjeno u oko 1.700 nacionalnih banaka sjemenja širom svijeta. Za slučaj da se nekoj državi dogodi katastrofa, i pohranjeno sjeme bude ugroženo, kao što se već dogodilo na Filipinima zbog poplave te u Afganistanu i Iraku u kojima su banke sjemenja potpuno uništene, kopije su ovdje – usred Arktičkog oceana, na pola puta između Norveške i Sjevernog pola, u miru arhipelaga na kojem živi tek oko 2.600 stanovnika, i na hladnoći, koja osigurava da sjeme ne proklija. Tu je, primjerice, i sjemenje iz Sirije, koje čeka povratak u svoju domovinu, jednom kad, nadamo se što prije, rat tamo završi.

Bez GMO uzoraka

Norveški trezor čuva zasad milijun uzoraka sjemenja iz cijelog svijeta, odnosno preko pet tisuća biljnih vrsta – poljoprivrednu povijest dugu 13.000 godina, i bez GMO uzoraka. Osnovala ga je i vlastitim sredstvima sagradila Norveška, a čuvanje je za države-pohranitelje potpuno besplatno jer troškove pohranjivanja sjemenja i održavanja trezora pokriva Norveška u suradnji s Global Crop Diversity Trustom, dok ga vode stručnjaci Nordic Genetic Resource Centra.

Sjemenje se pakira u specijalne kutije, zaštićene od vlage, kako ne bi došlo do klijanja/ Foto NordGen

Trezor je ukopan 120 metara u stijene, 130 metara iznad mora, što bi ga trebalo čuvati i od otapanja leda odnosno podizanja razine mora. Sjemenje se pakira u specijalne kutije, zaštićene od vlage, kako ne bi došlo do klijanja, što osigurava i stalno održavana unutarnja temperatura od -18 Celzijevih stupnjeva, kao i vanjski prirodni omotač skloništa unutar stijene, u kojem je stalna temperatura -3 stupnja.

Skup pothvat

Hrvatska, nažalost, sigurnosne kopije svog sjemenja u Svalbardu još nije pohranila. Kako kažu u Ministarstvu poljoprivrede, riječ je o skupom pothvatu na kojem se, međutim, radi. Hrvatsko je sjemenje, oko tri i pol tisuće uzoraka, zasad pohranjeno samo u Hrvatskoj, na više adresa.

Prof. dr. Gordana Đurić, direktorica Instituta za genetičke resurse Univerziteta Banja Luka/ Foto NordGen

Samo je Republika Srpska, jedina s područja bivše Jugoslavije, na Svalbard pohranila sigurnosne kopije svog sjemenja, o čemu smo razgovarali s prof. dr. Gordanom Đurić, direktoricom Instituta za genetičke resurse Univerziteta Banja Luka. Ona je od prošle godine i članica Međunarodne savjetodavne komisije za Globalnu riznicu sjemenja Svalbard. Komisija se sastoji od najviše sedam članova iz zemalja depozitora, i svi su eksperti iz svojih oblasti, predloženi od strane Norveškog centra za genetičke resurse (Nordic Genetic Resource Centre -NordGen), Global Crop Diversity Trusta i norveškog Ministarstva za hranu i poljoprivredu.

Vrste koje se šalju u Svalbard su, prije svega, one koje se održavaju sjemenom / Foto NordGen

»Iz bivše Jugoslavije, jedino je Institut za genetičke resurse, u kojem je smještena Banka gena Republike Srpske, tijekom 2016. i 2017. godine deponirao sigurnosne kolekcije u Svalbard. Prvi deponirani uzorci predstavljaju prinove (primke) starih sorti i lokalnih populacija žitarica i kukuruza, a ukupan broj prinova poslan u Svalbard je 921, od 113 vrsta – žitarica, povrća, ljekovitog i krmnog bilja, gajene stare sorte, lokalne populacije, divljih srodnika. Ovim će Institut ispuniti jednu od osnovnih obaveza osiguranja biljnih genetičkih resursa za sadašnje i buduće generacije«, priča prof. dr. Đurić. Od europskih zemalja svoje sigurnosne kolekcije su tamo deponirale, kaže, još i Austrija, Belgija, Bugarska, Estonija, Finska, Švedska, Švicarska, Njemačka, Češka, Francuska, Grčka, Italija, Nizozemska i Norveška.

Osnova prehrane

Vrste koje se šalju u Svalbard su, prije svega, one koje se održavaju sjemenom, pojašnjava stručnjakinja. Posebno su važne vrste koje su zanemarene, a nekada su predstavljale osnovu prehrane ljudi. Svaka banka gena izabere sjeme prema FAO standardima, tako da se odmah nakon umnožavanja formiraju tri vrste kolekcija – bazna, radna i sigurnosna, pri čemu je za potonju preporučeno da se skladišti u neku drugu banku gena.

Trezor je vlastitim sredstvima sagradila Norveška / Foto NordGen

»Trezor u Svalbardu je nastao kao potreba duplikatnog mjesta za očuvanje unikatnih prinova iz cijelog svijeta. Osnovni ograničavajući faktor za slanje materijala u Svalbard je, međutim, nepostojanje duplikatnih sigurnosnih kolekcija. Za to je potrebno vrijeme, odnosno potrebno je da se sjeme regenerira ili umnoži u dovoljnim količinama za formiranje svake od tri kolekcije. Zasad u Svalbardu pohranjuju samo sjemenje, tj. reprodukcijski materijal vrsta koje se održavaju sjemenom. Sav materijal ostaje vlasništvo banke gena, tj. države porijekla, i iz trezora ga može ponovo uzeti samo institucija koja je i sjeme i deponirala«, pojašnjava prof. dr. Đurić.

Za održavanje se ne plaća, kaže, ništa, no država je ta koja mora pokriti troškove slanja. »To su za male banke veliki troškovi, pa se traži način da se ovi troškovi sufinanciraju iz međunarodnih institucija«, kaže čelnica banjalučkog Instituta. Danas u bankama sjemenja širom svijeta ima oko 7,5 milijuna uzoraka, od kojih ih je 25 do 30 posto unikatno.

Banka gena

Kako je našem listu odgovoreno iz Ministarstva poljoprivrede, u hrvatskoj Nacionalnoj banci biljnih gena pohranjeno je 3.598 primki poljoprivrednih biljnih vrsta. Ta je banka decentralizirana, odnosno sastoji se od kolekcija koje se čuvaju kod različitih subjekata, u obliku sjemena, sadnog materijala i poljskih kolekcija na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, u Hrvatskom centru za poljoprivredu, hranu i selo (Zagreb i Osijek), na Visokom gospodarskom učilištu Križevci, i na još četiri mjesta.

»Međutim, od početka procesa očuvanja, odnosno od trenutka prikupljanja određenog genetskog materijala i njegove pohrane u kolekciju banke gena, pa do pohrane na Svalbardu, vrlo je dug put. Prikupljeni materijal je potrebno ispitati i morfološki opisati, te proizvesti dovoljnu količinu visokokvalitetnog sjemena za adekvatnu pohranu u osnovnoj i sigurnosnoj kolekciji, kao i za dostavu zainteresiranim institucijama. Ovo je dugotrajan i skup proces, koji je do sada dovršen samo za dio čuvanih primki iz Banke gena, ali u planu je i pohrana genetskog materijala u banku sjemena na Svalbard«, odgovaraju iz Ministarstva.

Kako dodaju, unutar svake prioritetne biljne vrste u Nacionalnu banku biljnih gena uključuju se prvenstveno populacije, autohtone sorte, ekotipovi, sorte povučene sa Sortne liste i slično, koje su podrijetlom iz Hrvatske.

»Naša je zadaća ovdje osigurati da rastuća svjetska populacija hrane ima i u budućnosti«, poručuju iz NordGena, koji vodi trezor. Itekako su svjesni rapidnih klimatskih promjena, zbog kojih, između ostalog, sjeme čuvaju, a koje su vidljive i na samom Svalbardu, jer je i tamo leda sve manje. Stručnjaci NordGena razvijaju i nove vrste usjeva, koji će biti otporniji na klimatske promjene, a kako bi naša djeca i unuci imali što jesti.

Duplikatne kolekcije

Od oko pet tisuća različitih vrsta sjemenja koje čuvaju na Svalbardu, najviše ih se odnosi na vrste riže, pšenice i ječma. Čuvaju, primjerice, 150.000 uzoraka pšenice i riže te blizu 80.000 uzoraka ječma. Oko 50.000 uzoraka, nadalje, jest šećerna trska, 40.000 pripada grahoricama, oko 35.000 kukuruzu i tako redom. Ovdje nema čega nema, daleko od, nadamo se, ratova i drugih katastrofa.

U stijenama norveškog arhipelaga Svalbard nalazi se jedinstvena u svijetu Globalna riznica sjemenja, koja je obilježila desetu godišnjicu postojanja / Foto NordGen

Prvu kutiju sjemena u Svalbard su prije deset godina donijeli tadašnji norveški premijer Jens Stoltenberg i pokojna dobitnica Nobelove nagrade za mir dr. Vangari Maathaiom. »Nakon toga su banke gena širom svijeta nastavile deponirati svoje duplikatne kolekcije sjemena za sigurno i dugotrajno skladištenje. Gledajući u budućnost, genetička raznovrsnost ovog sjemenja će imati veoma važnu ulogu u omogućavanju poljoprivredi da se u dolazećim godinama uspješno suoči s klimatskim promjenama, i samim tim osigura sigurnost hrane za buduće generacije«, napominje prof. dr. Đurić.

U povodu obilježavanja 10. rođendana trezora u veljači, kojem je i sama prisustvovala, ističe, predstavnici dvadesetak država, koje tamo pohranjuju svoj materijal, dodali su sjeme u kamen temeljac trezora– stakleni cilindar, koji je prvi put napunjen sjemenjem 2006. godine, u znak obilježavanja odluke o izgradnji trezora. Taj je kamen temeljac sada smješten u muzeju Svalbard. Prof. dr. Đurić i menadžerica Banke gena Republike Srpske dr. Marina Antić prisustvovale su obilježavanju desetogodišnjice pa su i one u cilindar dosule sjemenje očuvano i sakupljeno na području Republike Srpske.

Nadamo se da će i Hrvatska u skorije vrijeme pronaći novac da hrvatsko najvrednije blago smjesti daleko od ljudi, nas samih, i jedinih krivaca za sve loše što se svijetu događa.