Bez obzira na to slušate li »Naughty Girl« od Beyonce, »Untouchable» Taylor Swift ili Eminemov »Lose Yourself« koji vas inspiriraju na intenzivnije vježbanje, svatko zna da je slušanje glazbe tijekom vježbanja dokazani način za dulje i energičnije vježbanje. Što je glazba brža to je bolja za vježbanje. Glazba brzog tempa koja odgovara 170 otkucaja srca u minuti smanjuje osjećaj napora i povećava kardiovaskularne učinke bolje od glazbe sporijeg tempa, prema istraživanju objavljenom u nedjelju u časopisu Frontiers in Psychology, prenosi CNN.

Glazba može popraviti i osnažiti raspoloženje prije vježbanja, ublažiti osjećaj umora i boli tijekom vježbanja i potaknuti izljeve snage i izdržljivost, utvrdili su znanstvenici.

– Otkrili smo da slušanje glazbe bržeg tempa uz vježbanje rezultira najvećim brojem otkucaja i najnižim osjećajem iscrpljenosti u usporedbi s vježbanjem bez glazbe. To znači da se vježbanje činilo manje napornim no bilo je korisnije u smislu jačanja fizičke spreme, kaže autor studije Luca Ardigo, profesor sa sveučilišta Verona.

Istraživanjem je utvrđeno da su učinci veći kod vježbi kojima se povećava izdržljivost, poput oštrog hoda, trčanja, bicikliranja i plivanja, nego kod vježbi visokog intenziteta poput dizanja utega i drugih isprekidanih vježbi visokog intenziteta.

Lijek za stimulaciju

Ti rezultati potvrđuju one studije iz 2011. kada se pokazalo da sklonost vrlo brzom glazbenom tempu povećava intenzitet vježbi – u tom slučaju vožnje bicikla.

– Na neki način glazbu se može smatrati legalnim lijekom za stimulaciju, kaže znanstvenik.

Znanstvenici preporučuju da napravite vlastiti koktel najdražih pjesama na temelju njihova tempa. Na internetu postoje brojne aplikacije koje omogućuju da se odmah utvrdi tempo svake pojedine skladbe. Tako je tempo Eminemova »Lose Yourself» 171 udarac/otkucaj u minuti (BPM), Jay Zijeva »Empire State of Mind« 173, a Beyoncine pjesme »Naughty Girl« 199. »Untouchable«

Taylor Swift ima tempo 200 a Mobyjev »Thousand« koji počinje sa 137 penje se do rekordnih 1015 BPM-a prema Guinnessovim svjetskim rekordima.

Stoga, ako ste jedan ili jedna od onih koji su u novoj godini odlučili biti fizički aktivniji, možda će vam u takvoj žustrijoj tjelovježbi pomoći – glazba. Za razliku od lagane šetnje, brzi hod će vjerojatnije povećati dotok krvi u vaš mozak i rezultirati oslobađanjem hormona zvanog BDNF (neurotrofni moždani faktor) koji pridonosi stimulaciji proizvodnje novih moždanih stanica, što je s obzirom na proces starenja bez sumnje korisno. Znanstvenici vjeruju da osobe koje hodaju žustrije žive dulje od onih kojima je draža ležernija šetnja, piše BBC. Ranije provedeno veliko istraživanje u koje je bilo uključeno više od 50.000 osoba iz Velike Britanije otkrilo je da su oni koji su rekli da obično hodaju brže i žustrije živjeli u prosjeku za 24 posto dulje u odnosu na grupu koja je odgovorila da hoda sporijim tempom. Britanski znanstvenici odlučili su provjeriti kakav utjecaj na brzinu hodanja ima glazba i pomaže li slušanje određene vrste glazbe u ubrzanju tempa hodanja. Definicija »brzog hodanja« znači otprilike oko stotinu koraka u minuti, a to opet znači da bi trebalo slušati glazbu koja ima malo brži ritam – primjerice Abbinu »Dancing Queen» ili Shakirinu »Hips Don’t Lie«.

Pozitivne promjene

Michael Mosley, britanski liječnik, nutricionist i tv-producent je u suradnji s kineziologinjom i profesoricom na Sveučilištu Ulster, Marie Murphy angažirao 24 volontera u dobi između 25 i 65 godina koje su nasumično podijelili u dvije skupine. Jednoj grupi su dali pedometre te su od sudionika eksperimenta zatražili da pokušaju dnevno prehodati 10.000 koraka, a članove druge grupe su zamolili da svakodnevno žustro hodaju tridesetak minuta uz glazbu koju su za njih odabrali.

Na početku eksperimenta sudionicima su izmjereni krvni tlak, vrijednosti poput kolesterola i masnog tkiva, a potom su ih zamolili da svoju zadaću provode tijekom pet tjedana, nakon čega je dogovorena nova kontrola. Osobe iz druge grupe koje su dnevno morale hodati žustrije i uz glazbu oko 30 minuta rekle su da im je takva vježba bila ugodna, no je li glazba utjecala na kvalitetu njihova hodanja i na rezultat?

Murphy kaže da je dobra vijest to što su u objema skupinama uočene pozitivne promjene, no u grupi koja je hodala žustrije i uz glazbu zamijećena je nešto veća zdravstvena korist nego u grupi koja je sporijim tempom morala prehodati 10.000 koraka.

U potonjoj je skupini uočeno prosječno smanjenje masnog tkiva za 1,8 posto, a kod osoba iz grupe koja je dobila zadaću hodati žustrije, masno tkivo se smanjilo za 2,4 posto. U drugoj je grupi evidentirano i veće smanjenje krvnog tlaka.

Stoga britanski stručnjaci savjetuju: Želite li održati formu – mentalnu i fizičku, stavite na uši slušalice s glazbom bržeg ritma i samo krenite…