Teških je nuspojava bilo nešto manje nego godinu ranije, kad je zbog nuspojava nekog lijeka umrlo 36 osoba. Srećom, najčešće se prijavljuju mučnina, svrbež ili osip
ZAGREB Mučnina, osip, proljev i svrbež najčešće su prijavljene nuspojave lijekova u 2013. godini, na koje se požalilo oko 700 pacijenata. Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) lani je zaprimila ukupno 2.491 prijavu sumnje na nuspojavu nekog lijeka ili cjepiva. Većinom se radilo o neugodnim, ali neopasnim nuspojavama, no svaka treća prijava uključivala je ozbiljne nuspojave koje mogu uzrokovati trajne posljedice po zdravlje, pa čak i smrt. Zbog nuspojava lijekova prošle su godine, prema prijavama koje je primio HALMED, umrle 32 osobe. U dva se slučaja radilo o samoubojstvu, a u dva o predoziranju lijekom u mlađih osoba, dok se kod ostalih radilo o teško oboljelim osobama.
Na listi potencijalno rizičnih našlo se 2.837 lijekova, a prednjačili su lijekovi za kardiovaskularni sustav, antibiotici i cjepiva, te lijekovi za živčani sustav i citostatici. Teških je nuspojava bilo nešto manje nego godinu ranije, kad je zbog nuspojava nekog lijeka umrlo 36 osoba. I prošle je godine zbog negativnog djelovanja lijeka 275 osoba završilo u bolnici, u 33 slučaja s invalidnošću, a u 76 slučajeva lijekovi su pacijentima ugrozili život. Medicinski značajno ozbiljno stanje izazvano lijekovima utvrđeno je kod 568 pacijenata.
Udio broja prijava iz bolnica iznosio je 11 posto, čime u HALMED-u nisu zadovoljni. Porastao je broj prijava nuspojava za mlađe dobne skupine, prvenstveno zbog porasta prijava nuspojava cjepiva. Značajno je rastao broj prijava kod osoba starijih od 65 godina, dok je udio nuspojava za dobnu skupinu od 18 do 40 godina pao za 30 posto. Nuspojave lijekova i lani su bile češće kod žena. Oko 70 posto nuspojava odnosilo se na pretjerani farmakološki učinak, oko dva posto na nedjelotvornost lijeka, a svaka treća nuspojava odnosila se na imunoalergijske reakcije ili metaboličku intoleranciju na lijek.
Ukupni broj prijava porastao je za čak 30 posto u odnosu na 2012. godinu, kad su prijavljene 1.923 nuspojave, ali ne zbog realno većeg broja nuspojava, već zbog svijesti građana i medicinskog osoblja da treba prijaviti svaku sumnju u nuspojavu lijeka. Hrvatska se po kvaliteti i broju prijava nuspojava na milijun stanovnika popela za dva mjesta na ljestvici, te zauzela visoko 14. mjesto među 115 država svijeta koje sudjeluju u programu praćenja sigurnosti lijekova Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Po broju prijava, ističu u HALMED-u, pretekli smo čak i Veliku Britaniju, »kolijevku« spontanog prijavljivanja nuspojava u svijetu.
Udio prijava od strane pacijenata utrostručio se u odnosu na 2012. godinu: lani su nuspojave lijeka prijavila su 142 pacijenta, a u prvom kvartalu ove godine pacijenti su podnijeli još 40 prijava. Svaku drugu prijavu podnio je liječnik, ljekarnici su podnijeli 34 posto prijava, ali se sa takvom sumnjom HALMED-u nije javila niti jedna medicinska sestra. U HALMED-u smatraju da se sestre ustežu prijaviti nuspojave lijeka zbog tradicionalnog stava da je prijava nuspojava posao liječnika, iako su upravo medicinske sestre svakodnevno uključene u dnevnu podjelu terapije.
