Iako se ne čini da je Vlada spremna pogaziti sve argumente protiv, i unatoč upozorenjima uvesti outsourcing u zdravstvu, samoreklamiranje privatnih poslodavaca koji bi rado obavljali te usluge podiglo je na noge sve koji strahuju od privatizacije nezdravstvenog dijela zdravstvenog sektora. Izdvajanje bolničke kuhinje i službe čišćenja iz bolničkog sustava bilo bi, tvrde i sindikati i struka, pogubno za pacijente i kvalitetu liječenja u bolnicama. Posebnu strepnju pri spomenu outsourcinga bolničkog sustava izazivaju superbakterije, jer su iskustva zapadnih država pokazala da bolničke infekcije, izazvane takvim bakterijama, nakon izdvajanja popratnih službi rapidno rastu.

  Da od outsourcinga ovih djelatnosti u bolnicama neće biti ništa, potvrdila nam je potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić. Domovi zdravlja i zdravstveni zavodi gdje sigurnost pacijenata nije ugrožena druga su priča, i tu će se pojedine službe izdvajati.

  – To nije stvar mog stava, kako se u javnosti prikazuje. Odluke o outsourcingu donosi 13 ministara u suradnji sa sindikatima, a otvoreni smo za razgovore i sa sindikatima i sa Hrvatskom udrugom poslodavaca. Zajednički je stav da bi obzirom da uskoro kreće masterplan bolnica, kao vrlo zahtjevna reforma, outsourcing u bolnicama bio »too much« – poručuje Opačić.

Pranje rublja

  Od outsourcinga u bolnicama, dakle, do daljnjeg nema ništa, osim kad je riječ o poslovima pranja rublja. Neke bolnice svoje su praonice već odavno iznajmile privatnicima, a dok su neke bolnice bile nezadovoljne uslugom, ima i primjera vrlo uspješnog outsourcinga pranja bolničkog rublja.

  – Tko se može organizirati, ima zeleno svjetlo da ide u outsourcing praonica, a neke se racionalizacije mogu postići i objedinjavanjem službi u ustanovama na relativno maloj udaljenosti. Tko ne želi, ne mora, a praonice može zadržati kakve su sada – zaključuje Opačić.

  KBC Zagreb već 12 godina koristi usluge outsourcinga privatne praonice rublja. Imali su loša iskustva i raskidali ugovore s privatnicima, ali aktualnom suradnjom s tvrtkom Krokoteks izuzetno su zadovoljni. Direktor tvrtke Denis Popović ne želi se, kaže, medijski eksponirati u situaciji u kojoj se na outsourcing u zdravstvu gleda u krajnje negativnom kontekstu.

  – Ne želim se sukobljavati ni sa kime. Svoj posao odrađujemo kako treba, a svatko tko u to sumnja treba doći i uvjeriti se kako radimo. Naša je usluga na europskoj razini – poručuje Popović.

  – Njihova je usluga takva da je se ne bi postidio hotel s pet zvjezdica. Nije ništa lošija nego u bolnici u jednom Muenchenu – ocjenjuje razinu usluge ove outsourcing tvrtke Ines Vodanović, predsjednica Koordinacije tvrtki iz uslužnih djelatnosti pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP). Nije joj, dodaje, jasna ta fama koja se digla oko outsourcinga, kad neke ustanove godinama imaju uspješnu suradnju s privatnicima.

  – Svaka medalja ima dvije strane. Usluge pranja rublja došle su u pitanje u KBC Sestara milosrdnica u času kad su počeli tražiti da im se usluge plate, kad su rokovi plaćanja premašili 200 dana. Onda su im rekli da ne peru dobro i da nisu dovoljno kvalitetni – tvrdi Vodanović.

Kalkulacije o uštedama

  HUP-ova je koordinacija došla na udar zbog kalkulacija o uštedama u zdravstvu koje bi, uvođenjem outsourcinga navodno bile oko 500 milijuna kuna mjesečno. Vodanović u njihovoj ponudi ne vidi ništa sporno. »Mi smo ponudili svoje usluge, a Vlada je ta koja odlučuje hoće li s nama surađivati ili ne. Mi smo se predstavili s tom idejom, da damo do znanja Vladi da smo tu, i da već godinama uspješno djelujemo«, ističe Vodanović. Dodaje kako poslodavci nemaju namjere poslovati s državnim sektorom bez jasnih pravila igre. U bilo koji aspekt outsourcinga uđu, inzistirat će, kaže, na stalnom praćenju kvalitete usluga i neće dopustiti paušalne ocjene. »U posao nećemo ući ako se prethodno ne definiraju jasna pravila igre i okviri«, zaključuje predsjednica Koordinacije.

  Dok Rebro ima sjajna iskustva s outsourcingom, KBC Sestara milosrdnica raskinuo je ugovor s privatnom tvrtkom koja je pružala usluge pranja rublja Klinici za tumore, pripojenoj KBC-u u vrijeme ministarskog mandata Darka Milinovića. Ravnateljica KBC-a Vesna Šerić vratila je praonicu u sastav bolnice, tvrdeći kako su od privatnika primali nedopustivo prljave plahte, koje se osim u bolničkim sobama koriste i u operacijskim salama.

  – To je nedopustivo, ne možemo se igrati životima pacijenata. Ne znam misle li privatnici koji se prihvate outsourcinga plaćati odštete za smrt pacijenata od bolničkih infekcija?! – pita se Spomenka Avberšek, predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i rezolutna protivnica outsourcinga u zdravstvu.

  Model outsourcinga dobro je poznat i prisutan u europskim zdravstvenim sustavima, a motiviran je prije svega rezanjem troškova u zdravstvu. Cijena štednje, međutim, može biti visoka, pokazuje primjer Engleske, gdje je uvođenje outsourcinga kroz servis čišćenja povećalo prisutnost superbakterija i smrtnost hospitaliziranih bolesnika. Austrijanci su također utvrdili da uvođenje outsourcinga u bolnički sektor dovodi do snižavanja uvjeta rada te lošije razine njege o pacijentu i njegove sigurnosti. Rasprave o outsourcingu u zdravstvu, međutim, time isu završene, a u Europi, čije bolnice koriste usluge privatnika, traže se novi i bolji modeli organizacije popratnih službi ne bi li se rastući troškovi zdravstva, ako već ne mogu na sve brojnijim skupim lijekovima i medicinskoj opremi, reducirali na uslugama IT-a, kuhanja, čišćenja, pranja…