O dragocjenosti činjenice da albino dupin živi u Jadranu svjedoči i podatak da je albinizam u dupina iznimno rijedak: od sredine prošlog stoljeća, kada je zapažen prvi albino dupin, dosad je primijećeno tek dvadesetak takvih životinja
Albusa, prvog albino dupina u Jadranu i Sredozemlju, fotografirali su aktivisti Plavog svijeta, nevladine organizacije iz Malog lošinja koja uspješno štiti dupine u Jadranu.
“Albus je prilikom našeg susreta bio u društvu s drugim, normalno obojenim dobrim dupinom. Obje životinje su plivale i lovile ribu, gotovo se i ne osvrćući na našu prisutnost. S obzirom na ponašanje i činjenicu da su u skupini bile samo dvije odrasle životinje, pretpostavljamo da je Albus mužjak”, priopćili su u ponedjeljak iz Plavog svijeta, ne navodeći točno mjesto gdje je elegantna životinja snimljena, vjerojatno zato da se znatiželjnici ne bi upustili u potragu, koja bi mogla poremetiti mir morskih ljepotana. Jer, kako u Plavom svijetu upozoravaju, u Jadranu nema opasnih morskih pasa, pa dupinima u našem moru gotovo jedina opasnost prijeti od ljudi.
“Trebali bismo postupati na način koji će umanjiti ljudski utjecaj na more i dupine”, ističu u Plavom svijetu, koji vodi Draško Holcer, doktor biologije i kustos Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja.
U Plavome svijetu objašnjavaju da su dobri dupini obično crni do tamno sivi na leđima i bokovima, a svijetlosivi na trbuhu. Boju im daje melanin, pigment koji proizvode stanice kože. No, kao i kod ljudi, rijetke jedinke zbog genske mutacije katkad nemaju pigment, pa im je koža ružičasto – bijela. Ta se pojava naziva albinizmom.
O dragocjenosti činjenice da albino dupin živi u Jadranu svjedoči i podatak da je albinizam u dupina iznimno rijedak: od sredine prošlog stoljeća, kada je zapažen prvi albino dupin, dosad je primijećeno tek dvadesetak takvih životinja.
S druge strane, književnost je proslavila albino kitove: jedan od najpoznatijih romana u američkoj književnosti, “Moby Dick” Hermana Melvillea, pripovijest je o borbi s Moby Dickom, divovskom bijelom ulješurom.
