Ususret Danu planeta Zemlje vrijeme je za promišljanje o tome što je čovječanstvo do sada učinilo Zemlji i kakav ćemo planet ostaviti generacijama koje dolaze. Zabrinutost je opravdana jer se procjenjuje da će do 2050. u oceanima i morima biti više plastike nego živih bića. Ozonski omotač je ozbiljno oštećen, a ledenjaci se prebrzo tope.

Gubimo biološku raznolikost

Raznolikost života na Zemlji ključna je za zdravlje našeg planeta i našu dobrobit kao ljudskih bića. Danas je priroda pod pritiskom kao nikad prije. Naše potrebe za hranom, vodom i zemljom, te naše potrebe za energijom uništavaju staništa, zagađuju zrak i vodu i dovode do izumiranja brojnih vrsta životinja i biljaka. Sada gubimo biološku raznolikost i do deset tisuća puta brže nego što je nestajala prije 100 godina.

Naime, od 1 677 europskih vrsta kojima prijeti izumiranje, najugroženiji su puževi, školjke i ribe. Više od polovine europskih endemskih stabala, uključujući divlji kesten, je ugroženo, kao i oko petina vodozemaca i gmazova. Arktička lisica, europska minka, sredozemna medvjedica, sjevernoatlantski desni kit i polarni medvjed u ovom su trenutku među najugroženijim sisavcima u Europi. Alarmantna je činjenica da se smanjuje i broj oprašivača, trećina hrane koju jedemo ovisi o životinjskim oprašivačima. Jednoj od deset vrsta europskih pčela i leptira prijeti izumiranje.

Eko Pan odgovara na važna pitanja i šalje snažnu poruku

Zdravi ekosustavi, međusobno ovisne mreže živih organizama i njihovog fizičkog okruženja, vitalni su za sav život na Zemlji. Ekosustavi nam pružaju čist zrak, pitku vodu, hranu, resurse i lijekove.

Kakva je aktualna situacija u Hrvatskoj upitali smo udrugu Eko Pan koja od 2002. aktivno radi na podizanju svijesti o važnosti ekologije, organizira edukacije te provodi istraživanja o ekološki važnim pitanjima. Njeni članovi Jasmina Čolić, Ivana Francišković Olrom i Denis Frančišković. odgovorili su na važna ekološka pitanja i poslali snažnu poruku o važnosti brige za prirodu koja nas okružuje.

FOTO/Eko Pan

Koji su najčešći izvori onečišćenja okoliša u Hrvatskoj i koje su posljedice?

Uzmemo li za izvor informacija posljednje dostupno izvješće Vlade Republike Hrvatske o stanju okoliša (za period od 2013. do 2016.), najrašireniji problem onečišćenja zraka kao jedne od sastavnica okoliša je onečišćenje lebdećim česticama u naseljenim područjima u kontinentalnom dijelu Hrvatske.

To se odnosi na urbane sredine i industrijska središta. Što se tiče klimatskih promjena, najveći udio u emisiji stakleničkih plinova (GHG) ima sektor energetike s prometom (69,6%), dok industrijski procesi proizvode gotovo jednaku emisiju kao i poljoprivreda (nešto više od 11%). Tu je i gospodarenje otpadom s udjelom u emisiji GHG od 7,4%. (Podaci iz brošure “Okoliš na dlanu I-2021”)

Vode također nisu pošteđene onečišćenja. Nažalost, još uvijek je veliki broj izravnih ispusta kanalizacijskih cijevi u rijeke. Reforme unutar vodnog sektora još uvijek nisu dale zadovoljavajuće rezultate na povećanju stope priključenosti na sustave javne odvodnje.

Velika su očekivanja od aglomeracija, tako da se čini da javni isporučitelji vodnih usluga i ne ulažu dodatne napore na povećanju broja priključaka na sustav javne odvodnje.

K tome valja napomenuti da i pored upoznavanja i javnosti i inspekcijskih službi s praksom pražnjenja septičkih jama izravno u okoliš, intenzitet te pojave ne jenjava. Nadalje, u Vladinom izvješću navodi se da je utvrđivanje promjena u stanju tla te praćenje oštećenja i onečišćenja uzrokovanih prirodnim ili antropogenim izvorima otežano zbog nedostatka sustavnog prikupljanja podataka o stanju tla i načina korištenja zemljišta.

Iako nismo spomenuli sve sastavnice okoliša, u najkraćem, svako degradiranje bilo koje sastavnice ima utjecaj na održivost i zdravlje cjelokupnog ekosustava.

FOTO/Eko Pan

Posljednjih nekoliko godina se mnogo govori o ekološkoj osviještenosti. Je li se promijenio pristup pojedinaca, ali i industrije? Zagađujemo li sada manje nego ranije?

Može se reći da se svijest građana svakodnevno mijenja te da država usvaja propise prema zahtjevima EU i prioritetima Europskog zelenog plana. Teško je usporediti današnje zagađenje s ranijim jer se sveukupna slika društva i društvenog uređenja značajno promijenila, te se mijenjanju i metodologije praćenja stanja u okolišu. Situaciju dodatno otežava nedostatno sustavno prikupljanje podataka.

Zagađenja najizraženija u urbanim sredinama

UN je objavio izvješće s podatkom da zagađenje okoliša pridonosi većem broju smrtnih slučajeva širom svijeta nego COVID-19. Najmanje devet milijuna prijevremenih smrti prouzročila su zagađenja ili toksini iz okoliša, što je dvostruko više od broja smrtnih slučajeva evidentiranih u prvih 18 mjeseci pandemije.

U svijetu od bolesti povezanih s onečišćenjem okoliša umire svaki šesti stanovnik, a preuranjenoj smrti najviše pridonosi zagađenje zraka, koje, kako procjenjuju u UN-u, uzrokuje oko sedam milijuna smrtnih slučajeva godišnje! Kakva je situacija u Hrvatskoj i kako se zagađenje manifestira na kvalitetu života ljudi?

Iako je poznato da razna onečišćenja okoliša utječu na zdravlje ljudi ne postoji podatak koji bi točno utvrdio koliki broj ljudi u Hrvatskoj ima određene zdravstvene probleme kao posljedicu zagađenog okoliša. Poznato je da onečišćenje zraka, buka, promet, poljoprivreda, svjetlosno onečišćenje i dr.,  sigurno utječu na zdravlje ljudi što je znanstveno dokazano.

Hrvatska s obzirom na okruženje ( u kojem postoji  veliki broj termoelektrana na ugljen i fosilna goriva) sigurno trpi i prekogranično onečišćenje zraka što je najviše izraženo u područjima uz granicu s BiH i Srbijom. Svako zagađenje se manifestira na kvalitetu života što je u Hrvatskoj možda najizraženije u urbanim sredinama gdje postoji onečišćenje zraka uzrokovano prometom, ali i onečišćenja bukom i svijetlom što utječe na kvalitetu života ljudi.

Kao dobar primjer ističemo istraživanja vezana za Plomin C u sklopu kampanje protiv realizacije ovog projekta. Iz tog primjera vidljivo je koliko samo jedno takvo industrijsko postrojenje može tijekom svog rada utjecati na kvalitetu života i zdravlje ljudi što se detaljnije može pročitati na linku 1 i linku 2.

FOTO/Eko Pan

Koji gradovi u Hrvatskoj su najviše onečišćeni i zašto?

Grad koji sigurno najviše pati od izravnog zagađenja je Slavonski Brod gdje građani kontinuirano udišu izrazito visoke koncentracije lebdećih čestica. Ugroženi su i stanovnici većine većih urbanih sredina, ponajviše utjecajem prometa, buke i svjetlosti, te raznih djelatnosti koji ne posluju u skladu s propisima.

Koji su primjeri dobre prakse u Hrvatskoj?

Svakako otok Krk kao primjer cjelovitog pristupa održivim praksama življenja i brige o  otpadu. Zatim grad Prelog kao uzor uspješnog odvajanja otpada. Pohvaliti treba sve gradove i općine koji prepoznaju značaj očuvanja zelenih površina i sustavno brinu o njima.

FOTO/Eko Pan

Jesu li građani dovoljno informirani o ekologiji? Što najviše primjenjuju u svakodnevnom životu kada je očuvanje okoliša u pitanju, a što najmanje?

Informacije su danas lako dostupne, no građani i dalje nedostatno koriste dostupne alate i službe koji su im na raspolaganju u rješavanju problema u okolišu. Još uvijek očekujemo da se time bave drugi, a svoju odgovornost rijetko prepoznajemo. Nedostatna je i svjesnost o pripadnosti živom svijetu za koji smo odgovorni, upravo time bavimo se u Eko Panu.

Neodgovornošću se uništava prirodna baština o kojoj ovisimo

Na što ste najponosniji u svom radu?

Ponosni smo na servis Zeleni telefon koji kontinuirano i većinu vremena volonterski vodimo za Karlovačku i Ličko-senjsku županiju. Ponosni smo i na brojne akcije, programe i projekte. Tijekom 20 godina pokrenuli smo i sudjelovali u nizu građanskih inicijativa, među kojima ističemo akciju spašavanja stoljetnih platana u Nazorovoj ulici u Karlovcu, te kampanje za očuvanje cjelovitih tokova rijeka.

Uspješno razvijamo i društveno poduzetništvo naziva Klijanac i Pup – rasadnik dobre volje gdje nudimo 3 grupe usluga: Šumska škola, Zelene vještine i Rođendanska igraonica. Korisnici usluga kroz razne aktivnosti stječu povezanost s prirodom. Prihod od usluga ulažemo u programe koji provodimo volonterski (Zeleni telefon, Bibliopan, Knjižnica igračaka i sl.), a također ćemo ulagati u akcije uređenja i održavanja okoliša.

Što vas najviše brine kada je u pitanju ekološka budućnost u Hrvatskoj?

Živimo u zemlji šuma, divljih rijeka, polja, livada, planina i mora. Sve su to bogatstva koja trebamo znati čuvati stoga se nadamo da ćemo znati donositi odluke kojima će ti resursi biti na dugoročnu dobrobit svima, a ne samo pojedincima kao što je to, nažalost, nerijetka praksa. Neodgovornim prostornim planiranjem ugrožava se prirodna baština o kojoj svi ovisimo.