Danas je Dan planeta Zemlje, prilika da se prisjetimo kako naši svakodnevni izbori utječu na planet na kojemu živimo i podsjetnik da Zemlja, naš jedini dom, treba našu brigu i odgovornost.

Od 1970. godine Dan planeta Zemlje globalno se obilježava svakog 22. travnja, a služi kako bi potakao na promišljanje o utjecaju ljudske vrste na planet i za preuzimanje konkretnih koraka k održivijem načinu života. Poziv je to na akciju u zaštiti našeg zajedničkog doma, a u 2024. godini tema ovog dana je »Planet protiv plastike« čime se stavlja naglasak na hitno smanjenje proizvodnje i uporabe plastike.

Ovaj dan se u Ujedinjenim narodima naziva i Danom Majke Zemlje, a ove se godine treći put obilježava u sklopu UN-ovog Desetljeća obnove ekosustava. Kako UN poručuje, Majka Zemlja jasno poziva na akciju jer priroda pati, oceani se pune plastikom i postaju sve kiseliji, a ekstremne vrućine, požari i poplave pogodile su milijune ljudi.

Ekosustavi podržavaju sav život na Zemlji, a što su naši ekosustavi zdraviji, to je zdraviji planet i njegovi ljudi. Obnova oštećenih ekosustava pomoći će u iskorjenjivanju siromaštva, borbi protiv klimatskih promjena i sprječavanju masovnog izumiranja. No, ovo je moguće samo ako svatko odigra svoju ulogu – uključujući industrije fosilnih goriva, agrikulture i mode, najveće zagađivače planeta.

Oglas Američkog vijeća za plastiku u izdanju New Yorkera iz 1997. sugerirao je da su plastični omoti i spremnici “šesta skupina hrane” koja je tu kako bi spriječila ulazak kontaminanata u našu hranu. Ironično, mikroplastika je sada u gotovo svemu i posvuda. Čak i u većini hrane koju jedemo i vode koju pijemo! Mikroplastika su sićušne čestice sintetičke plastike koje nikada ne nestaju. Kao što je Stephen Jamieson nedavno objasnio u podcastu Future of Supply Chain: “Svaki tjedan kao ljudi unosimo plastiku u vrijednosti veličine kreditne kartice, a stvarne učinke toga na zdravlje zapravo ne znamo i ne znamo razumjeti.” Foto: iStock

Klimatske promjene

Klimatske promjene su ljudski uzrokovane promjene u prirodi, a narušavaju bioraznolikost radnjama kao što su krčenje šuma, intenzivna poljoprivreda, proizvodnja stoke te trgovina divljim životinjama. Upravo je iz tog razloga važno osvijestiti da nam je potrebna promjena k održivijem gospodarstvu koje funkcionira za sve, i za ljude i planet.

Svake godine na Zemlji proizvedemo više od 380 milijuna tona plastike, a globalno se koristi više od 500 milijardi plastičnih vrećica. Proizvodnja plastike ne samo da stvara ogromne količine otpada već i direktno ugrožava zdravlje ljudi, ali i životinja i cijelih ekosustava. Posebno je zabrinjavajuća mikroplastika, male čestice plastike koje nastaju raspadanjem većih plastičnih predmeta – one sadrže toksične kemikalije koje se vraćaju u naša tijela tako što završavaju u našoj hrani i vodi. Samim time plastika nije samo problem vezan uz okoliš već i velika zdravstvena prijetnja, a potrebno je djelovati brzo kako bi se zaštitilo zdravlje svih živih bića.

Brojne inicijative diljem Zemlje naglašavaju ovaj problem te pozivaju na globalnu akciju s ciljem smanjenja proizvodnje plastike za 60 posto do 2040. godine. Među inicijativama fokus se stavlja na inovativne tehnologije i materijale koji mogu zamijeniti plastiku, kao i na zahtjeve za potpuno ukidanje jednokratne plastike do 2030. godine. Snažno se zagovara i Globalni ugovor o plastici koji bi regulirao proizvodnju i upotrebu plastike na međunarodnoj razini.

Procjena životnog ciklusa je metoda za kompilaciju i procjenu inputa, outputa i potencijalnih utjecaja proizvoda na okoliš tijekom njegovog životnog ciklusa (ISO standard 14040). Jednostavno rečeno, to je način na koji možete razumjeti otisak održivosti proizvoda tijekom njegovog punog životnog ciklusa, od “kolijevke do groba”. Foto: iStock

Pojedinačni doprinos

Iako se krivnja ne smije prebacivati na individuu, ipak svatko od nas može pridonijeti borbi protiv plastike. Diljem svijeta dostupne su inicijative koje nude razne načine za uključivanje, od potpisivanja peticija do sudjelovanja u čišćenjima i edukacijama. Neodvojiv od aktivizma je i umjetnički izričaj koji služi kao alat za podizanje svijesti, stoga se doprinos očituje i kroz umjetnost i kulturu.

S obzirom na to da je modna industrija jedan od najvećih zagađivača planeta, a koja u dobu snažnog konzumerizma potiče na konstantno kupovanje novih roba, jedna od ključnih stavki svakako je pružanje otpora brzoj modi i potrošnoj robi te podržavanje održive mode. Praksa korištenja višekratnih umjesto jednokratnih plastičnih proizvoda jedna je od jednostavnijih promjena koje svatko može uvesti u svoj život, a važno je i korištenje manje vode i kemikalija u vrtlarstvu, promicanje zdravijih dijeta, te važnost sadnje autohtonih biljaka i drveća.

Ipak od ključne je važnosti razvoj alternativnih materijala i poticanje industrija na prelazak na ekološki prihvatljivije prakse, a Dan planeta Zemlje u skladu s tim ciljem apelira na sve dionike društva kako bi zajednički očuvali planet.