Odnos poljoprivrede i okoliša je važan i usko povezan, stoga Ministarstvo poljoprivrede kontinuirano potiče poljoprivrednike da zaštite i poboljšaju okoliš na svome gospodarstvu, o čemu svjedoči i podatak kako je do sada za poljoprivredu, okoliš i klimatske promjene samo iz Programa ruralnog razvoja isplaćeno 157 milijuna eura, dok je za ekološki uzgoj isplaćeno 226,8 milijuna eura.

Strateški plan

Prošle je godine na snagu stupio Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027., kojim je hrvatskoj poljoprivredi na raspolaganje stavljeno gotovo 3,8 milijardi eura. Uz pomoć ovih sredstava Ministarstvo poljoprivrede u narednom razdoblju nastavlja raditi na jačanju produktivnosti poljoprivredne proizvodnje, prehrambenoj sigurnosti i proizvodima dodane vrijednosti, poticanju digitalizacije i inovacija, no značajan naglasak je upravo na zelenoj tranziciji.

Naime, Plan uključuje doprinos ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama, uključujući smanjenje emisija stakleničkih plinova i poboljšanje sekvestracije ugljika, te promicanje održive energije, poticanje održivog razvoja i djelotvornog upravljanja prirodnim resursima, kao što su voda, tlo i zrak. Time smanjenje ovisnosti o agrokemikalijama doprinosi očuvanju bioraznolikosti, poboljšanju usluga ekosustava za sve stanovnike te očuvanju staništa i krajobraza.

Strateški plan omogućuje ostvarivanje potpora za ekosheme kao jednogodišnjih klimatsko-okolišnih intervencija unutar izravnih plaćanja na koje se korisnici dobrovoljno obvezuju, a obuhvaćaju intenziviranu raznolikost poljoprivrednih površina, ekstenzivno gospodarenje pašnjacima, intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina, uporabu stajskog gnoja na oraničnim površinama, minimalni udio leguminoza od 20 posto unutar poljoprivrednih površina, konzervacijsku poljoprivredu, očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti te primjenu ekoloških gnojiva u trajnim nasadima.

U tom kontekstu, Ministarstvo poljoprivrede je u suradnji sa stručnjacima, proizvođačima i širom javnosti izradilo i Nacionalni akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede 2023. – 2030. kojim se određuju posebni ciljevi i aktivnosti koji će pridonijeti ostvarenju održivog, učinkovitog i konkurentnog sektora hrvatske ekološke poljoprivrede i akvakulture.

Zaštita šuma u Hrvatskoj

Kada govorimo o očuvanju okoliša i bioraznolikosti, valja naglasiti iznimnu ulogu i vrijednost šuma. Unatoč ekološkim, gospodarskim, društvenim i zdravstvenim dobrobitima šuma, prema UN-ovim podacima, godišnje se uništi oko 13 milijuna hektara šuma. Procjenjuje se da je od 12 do 20 posto emisije stakleničkih plinova u svijetu uzrokovano upravo krčenjem šuma. Iako straha od nestanka i bespotrebnog krčenja šuma kod nas nema, način na koji ćemo čuvati šume u budućnosti određivat će uvelike živote generacija nakon nas.

Slijedom toga Ministarstvo poljoprivrede kroz svoje brojne aktivnosti kontinuirano potpomaže i ulaže u izrazito važan proces zaštite naših osjetljivih šumskih ekosustava. Svjesni svih ugroza, zajedno čuvamo šume u okviru naših mogućnosti, pri čemu treba izdvojiti i kontinuirano ulaganje u preventivne mjere zaštite iz sredstava naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma radi ublažavanja rastućeg rizika od požara. Primjerice, Ministarstvo iz ovog fonda financira provedbu projekata očuvanja sastojina hrasta lužnjaka i poljskog jasena te pridonosi jačanju kapaciteta zaštite od šumskih požara.

Samo kroz prošlu i tekuću godinu Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici iz ovog fonda osigurano je oko 9,5 milijuna eura, a u skladu s Programom opremanja i osposobljavanja vatrogasnih zajednica 2020. – 2023. financirat ćemo nabavu 76 vatrogasnih vozila, ali i vatrogasne opreme te osobne zaštitne opreme. Također, u zajedničkom projektu s MUP-om, Ministarstvo poljoprivrede sudjelovalo je s 5 milijuna eura u projektu nabave 94 vatrogasna vozila za područje cijele RH.

Isto tako, do sada je iz Programa ruralnog razvoja dodijeljeno više od 94,3 milijuna eura između ostalog i za konverziju degradiranih šumskih sastojina i šumskih kultura, a zaštita šuma u Hrvatskoj nastavlja se u narednom razdoblju sredstvima za šumarski sektor osiguranim u okviru Strateškog plana koji određuje investicije u šumarstvu u ukupnom iznosu od 81 milijun eura.

Foto: Hrvoje Jelavić/Pixsell

Razvoj snažnog i održivog plavog gospodarstva

Obilježavajući Dan planeta Zemlje ne smijemo zaboraviti važnost oceana koji pokrivaju više od 70 posto površine našeg planeta, a o zaštiti okoliša i bioraznolikosti nemoguće je govoriti bez uvažavanja višestruke vrijednosti mora.

Naše morske resurse nastavljamo čuvati i kroz novi financijski Program za ribarstvo i akvakulturu Republike Hrvatske do 2027., vrijedan više od 348 milijuna eura, koji zamjenjuje dosadašnji Operativni program za pomorstvo i ribarstvo Republike Hrvatske.

Kroz prioritet namijenjen održivom ribarstvu, razvoju sektora ribarstva, unaprjeđenju sustava kontrole i prikupljanja podataka te zaštiti i obnovi bioraznolikosti na raspolaganju je gotovo 146 milijuna eura. Između ostalog, dosadašnji koncept ulaganja u ribarske luke i iskrcajna mjesta dodatno će se osnažiti usmjeravanjem potpore u potrebnu logistiku za odlaganje i zbrinjavanje morskog otpada sakupljenog od strane ribara tijekom ribolovnih aktivnosti.

Ribarska zajednica ovisi o moru te joj je kao takvoj osnovna premisa očuvanje mora i morskog okoliša, i upravo je zato ribarstvo sektor koji može značajno pridonijeti rješavanja problema morskog otpada sudjelovanjem u njegovom uklanjanju provođenjem prakse koja u hrvatskoj nosi naziv KRMA – »Koćarski Ribolov i Morski otpad«.

Foto: Hrvoje Jelavić/Pixsell

Uklanjanje otpada s morskog dna na ovakav način ima dva cilja: izravno uklanjanje otpada iz morskog okoliša, ali i podizanje razine ekološke svijesti o problemu morskog otpada u ribarskom sektoru, kao i široj javnosti. Provođenje ovakve prakse može rezultirati promjenom uobičajenih stavova i načina ponašanja na moru te ujedno može pridonijeti i praćenju količina otpada koji dolazi s kopna, kao i određivanju njihovog izvora. Također, u novom programu planira se i daljnja provedba mjera u kontekstu održivog plavog gospodarstva i razvoja ribarskih i akvakulturnih zajednica, a koje se odnose na podršku lokalnim aktivnostima kroz Lokalne akcijske grupe u ribarstvu (FLAG-ove).

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo ostaju važan dio zelene tranzicije, a Ministarstvo poljoprivrede na tom putu svim dionicima ovih sektora pružit će podršku kako bi ona bila što brža, isplativija i jednostavnija.