ZAGREB  Zagrebački velesajam u posljednje dvije godine produbio je svoj manjak sa sedam na 47 milijuna kuna, a naš list u posjedu je ugovora koji govore sve o poslovnoj politici koja je rezultirala ovolikim minusom u kasi podružnice Zagrebačkog holdinga. Radi se o dva ugovora za iznajmljivanje prostora za lunapark na Božićnim sajmovima. Jedan je potpisan 2009. godine s tvrtkom Madi iz Slavonskog Broda i na njemu je Velesajam zaradio 398 tisuća kuna. Drugi je potpisan s karlovačkom tvrtkom Fest 2010. godine i na njemu Velesajam nije zaradio ništa. Karlovačka tvrtka prostor je dobila besplatno.   

Zašto je Zagrebački velesajam prošle godine odustao od zarade na luna parku nismo uspjeli doznati. Direktorica podružnice Mirjana Bartoplec odbila je razgovarati s našim listom, točnije naputila nas je da pitanja postavimo njezinoj Službi za odnose s javnošću.   

Neobjašnjive odluke

Sudeći prema potpisanim ugovorima, radi se o neobjašnjivoj poslovnoj politici kojom je Velesajmu po svemu sudeći nanesena  finacijska šteta. Godine 2009., dakle, slavonskobrodska tvrtka Madi potpisala je s Velesajmom ugovor kojim se obavezala da će u vrijeme Božićnog sajma postaviti luna park.

Ugovor je uredno konzumiran, a Velesajam je poduzeću Madi zakup na koncu naplatio 388 tisuća kuna. U razgovoru s vlasnikom ove tvrtke doznali smo da je poslovao na pozitivnoj nuli, što znači da je uprihodio otprilike onaj iznos koji je na koncu Velesajmu platio za zakup.

Godinu dana kasnije Velesajam za luna park nije dobio niti lipe. Sklopljen je, naime, Ugovor o poslovnoj suradnji s tvrtkom Fest iz Karlovca, koja je u vlasništvu Darka Tučeka, šogora bivše potpredsjednice Vlade Đurđe Adlešić. Prema ovom ugovoru Velesajam se obavezao osigurati izložbeni prostor, osigurati pripremu i tiskanje svih materijala za obradu tržišta, distribuirati prijavne i promotivne materijale, u dogovoru s Festom organizirati marketinšku promociju i kampanju te izraditi marketinški plan, animirati posjetitelje i izlagače, organizirati čuvarsku službu, produkciju i prodaju ulaznica, organizirati rasvjetu i električnu energiju, zatim dnevni popratni program, kao i izgraditi pozornicu za večernje koncerte.

Poduzeće u vlasništvu šogora Đurđe Adlešić obavezalo se, pak, organizirati pripremu, raspremu i rad luna parka te na sebe preuzeti sve sigurnosne aspekte za njegov rad, animirati posjetitelje i izlagače, dati Velesajmu dvije tisuće kupona za korištenje luna parka te organizirati dva do četiri koncerta na Božićnom sajmu te organizirati pivnicu u zatvorenom prostoru.

Dobit za sebe

Dvije strane dogovorile su se da će se koncerti održavati odvojeno od ostalih sadržaja Božićnog sajma, a novac od prodanih ulaznica trebao je biti podijeljen. Također, Fest je dobio pravo organizirati još jedan ugostiteljski punkt u paviljonu gdje se održavaju koncerti, za što je bio dužan platiti redovitu cijenu najma. U točki četiri sporazuma navodi se da prihod od luna parka u cijelosti ide karlovačkoj tvrtki Fest. Troškovi zajedničke marketinške kampanje stajali su 200 tisuća kuna, a platila su ih oba organizatora.

Pogledajmo, dakle, još jednom ovaj ugovor, pa ga usporedimo s onim iz 2009. godine: Zagrebački velesajam odrekao se prihoda od luna parka u iznosu od oko 400 tisuća kuna, da bi isti posao prepustio besplatno karlovačkom poduzeću. Zauzvrat je dobio polovicu plaćenih troškova marketinške kampanje i dva do četiri koncerta zvijezda kao što su Antonija Šola, Franka Batelić, Lana Jurčević… Fest je uz luna park dobio još dva ugostiteljska punkta, pivnicu i šank u prostoru za koncerte.

Za to je platio standardnu cijenu zakupa, a dobit je zadržao za sebe. Kad se sve na koncu zbroji, jasno je da je Velesajam 2009. dobio 400 tisuća kuna samo na temelju luna parka, dok od tvrtke Fest u uslugama i novcu nije dobio niti približno toliko. Uostalom, o suradnji dvaju poslovnih subjekata – Zagrebačkog velesajma i tvrtke Fest – najbolje govori podatak da je Božićni sajam  2010. na koncu Velesajmu donio nove gubitke i veći minus na računu.