ZAGREB Predratni gostioničar i poslijeratni građevinar i »enterpreneur« Tomislav Horvatinčić u srijedu će otvoriti vrata svog »Cvjetnog«, graditeljskog zahvata koji se s pravom može nazvati jednim od najkontroverznijih u novijoj zagrebačkoj povijesti. Da bi potvrdili ovu tezu o kontroverznosti, dovoljno je napomenuti da je tijekom gradnje shoping centra i pripadajućih mu popratnih objekata privedeno, odnosno uhićeno oko 150 Zagrepčana.

Usporedbe radi, valja napomenuti da toliko prosvjednika nije privela niti londonska policija pri nedavnim nasilnim prosvjedima studenata, niti beogradska policija pri nasilnom prosvjedu protiv gej parade, kada je razbijeno na desetine izloga u središtu srbijanske metropole. 

U slučaju prosvjeda protiv Horvatinčićevog shoping centra i podzemne garaže radilo se, podsjetimo, o mirnim prosvjedima u organizaciji udruga Pravo na grad i Zelena akcija. Na njihov prosvjed izišli su i građani koji ne bilježe članstvo u niti jednoj udruzi.

Na ulicu su privučeni evidentim protežiranjem Horvatinčićevog projekta od strane gradske administracije, koje se najbolje očituje u činjenici da je ovaj poduzetnik za potrebe svoje gradnje od Grada dobio komad Varšavske ulice, javne površine koja je dotad imala funkciju šetnice. Podatak o policijskom postupanju u tijeku gradnje na žalost nije našao mjesto u reportažama dnevnog zagrebačkog tiska, u kojima autori ushićeno informiraju javnost o skorom otvaranju popularne trgovine odjećom, odnosno krasnom pogledu koji se pruža iz jedne od birtija shoping centra čije otvorenje predstoji. 

Cijela priča sa projektom Cvjetni prolaz, podsjetimo, u javnosti je otvorena koncem 2006. godine. Nevladine udruge oštro su se usprotivile projektu, koji u tom trenutku, prema tadašnjim odredbama Generalnog urbanističkog plana, nije bilo moguće izvesti u aktualnom opsegu. Kampanja nevladinih udruga započela je akcijom »Totalna rasprodaja«. U ožujku 2007. godine iste udruge peticijom su prikupile potpise 55 tisuća građana, koji su se izjasnili protiv ustupanja javnih površina privatnim poduzetnicima.

Gradska administracija na čelu s gradonačelnikom Milanom Bandićem na ovu akciju odgovorila je izmjenama Generalnog urbanističkog plana, čije su nove odredbe išle na ruku Horvatinčiću. 

Današnji predsjednik gradskog SDP-a Davor Bernardić tad je izbjegao glasanje, a aktualni predsjednik države Ivo Josipović, pak, izjasnio se kao suzdržan. U jeku svoje predsjedničke kampanje Josipović će reći da je to bio pristojan način da iskaže svoje protivljenje projektu.

Bio je to jasan pokazatelj da je predsjednički kandidat svjestan odioznosti koju Horvatinčićeva gradnja izaziva u javnosti. U isto vrijeme, najveće zagrebačke stranke – SDP i HDZ – podržavale su projekt. Kad je SDP-u trebalo ruku da izglasa odluke koje su išle na ruku Horvatinčiću – našao ih je u redovima HDZ-a.

Uslijedio je, rekosmo, niz protesta nevladinih udruga, a investitor je pak u javnost puštao informacije poput one da će odustati od projekta. Iste nisu bile istinite, nego su za cilj po svemu sudeći imale otupljivanje prosvjedničke oštrice.

U središtu skandala našao se dakako i gradonačelnik Milan Bandić, čiji živci nisu izdržali. Prostački se okomio na aktiviste nevladinih udruga, spominjući im boga i mater, o čemu su mediji također izvijestili javnost. Unatoč protivljenju, rušenje zgrada, a potom i gradnja polako je odmicala, a prosvjedi su bili sve veći i veći. U pomoć investitoru priskočio je i ministar policije Tomislav Karamarko, čiji su policajci u nekoliko navrata odnosili ljude s mjesta prosvjeda.

Nekima od njih propisana je i zabrana pristupa Varšavskoj ulici, čime je ozbiljno dovedena u pitanje ustavna odredba o slobodi kretanja i slobodi govora. Policijsko postupanje prema sudionicima mirnog prosvjeda bio je šlag na torti. Njime je investitoru omogućeno da napokon i fizički zaposjedne dio Varšavske ulice. Prosvjedi su bili skršeni, čime je otvoren prostor za okončanje projekta.

 

Medijski autori hvalospjeva staklu i betonu napokon su dobili priliku dati maha svojoj mašti. Najkontroverznija zagrebačka gradnja završila je lijepim prilozima o krasnom pogledu na Cvjetni trg i luksuzu u kojem će uživati budući stanari ekskluzivnih Horvatinčićevih stanova u centru.