Proteklu turističku sezonu obilježili su brojni požari diljem obale. U ljetnim mjesecima, s duljim sušnim razdobljima, šume diljem Hrvatske pod velikim su rizikom od požara, a nemar je često njihova prva iskra. Oko 90 posto svih vatrogasnih intervencija vezanih za vatru u šumama moglo bi se izbjeći da ljudi više brinu o svojim postupcima u prirodi.

– Jedino je spriječeni požar »ugašen« na vrijeme, a procjenjujemo da čak oko 90 posto njih uzrokuju ljudi. Svaki plamen potrebno je ugasiti do kraja, opuške pokupiti za sobom i staklo odložiti u za to predviđeni spremnik. Odgovorne obrasce ponašanja svi moramo usvojiti u šumama, neovisno o tome jesmo li turisti ili domaći. Dokaza za to je, ove godine, i više nego dovoljno, poručila je Jasna Molc, rukovoditeljica Službe za ekologiju i zaštitu šuma u Hrvatskim šumama.

Poljoprivredni radovi u obliku neugašene dimilice pčelara, signalna raketa ispaljena na kopno tijekom druženja na brodu te ostaci stakla koji sunčevim zrakama pale suho raslinje samo su neki od okidača ovogodišnjih požara koji se mogu svesti pod jedan zajednički nazivnik: ljudski nemar. Na požare koji nastaju udarom groma možda ne možemo utjecati, ali na one nastale zbog nemara itekako možemo.

Videonadzor

– Kada pogledate što je potaknulo neke od požara s kojima su se vatrogasci borili danima, to je preslika apela koje građanima i turistima šalju Hrvatske šume kroz informativno-edukativnu protupožarnu kampanju »Nemar je prva iskra«, poručila je Jasna Molc.

Hrvatske šume u protupožarnu zaštitu uložile su gotovo 16 milijuna eura. No, nema tehnologije koja može zamijeniti trenutak nemara dovoljan da pokrene požar koji je, nakon 30 dana bez kiše, uz olujni vjetar i visoke temperature, zaprijetio i kućama. Zbog svega navedeno domaći i turisti imaju veliku ulogu u očuvanju šuma, imovine, a onda i ljudskih života od razornih učinaka požara presudna, pogotovo u ljetnim mjesecima.

Za razdoblje 2022. – 2025. tvrtka je nabavila i videonadzor s detekcijom dima i vatre te simulatorom širenja požara koji omogućava još kvalitetnije akcije u suradnji s operativnim snagama sustava civilne zaštite, posebice Hrvatskom vatrogasnom zajednicom. Tijekom godina sustav je moderniziran i proširivan te se danas u devet županija nalazi 220 kamera raspoređenih na 110 lokacija, što je povećanje od oko 60 posto u odnosu na prošlu godinu.

Osim kamera, organizirana je i motriteljsko-dojavna služba radnika Hrvatskih šuma na području krša. U tijeku protupožarne sezone, zapošljavaju se dodatni radnici na određeno vrijeme, njih gotovo dvjesto, kako bi se što više smanjilo vrijeme reakcije na uočen dim. Hrvatske šume d.o.o potpisale su i 72 ugovora s Dobrovoljnim vatrogasnim društvima kojima financiraju aktivnosti motrenja i dežurstava.

Foto: iStock

Cjelogodišnja obaveza

U protekle tri godine izgrađeno je 320 kilometara novih protupožarnih prometnica, a od ukupno 10.000 km postojećih PP prometnica svake godine održava se oko 900 km. Radi se na čuvanju i održavanju šuma, kao i podizanju svijesti javnosti o opasnosti od šumskih požara. Protupožarna preventiva Hrvatskih šuma jest cjelogodišnja obaveza. Sanacija je izuzetno bitna, a sve je više i akcija u kojima sudjeluju volonteri.

Briga pojedinaca, odnosno vlasnika poljoprivrednih privatnih zemlijšta izuzetno je bitna. Problem su zapuštena zemljišta, koja vrlo često zarastu u šumu, a o njima nitko ne brine. Požari vrlo često nastaju na zapuštenim privatnim posjedima nad kojima HŠ nemaju ingerenciju. Da je zemljište privatno, često se vidi tek nakon što biljni pokrov izgori pa se pokažu suhozidi koji dijele parcele.

U sklopu kampanje »Nemar je prva iskra«, Hrvatske šume tijekom ljeta su pozivale građane da sudjeluju u nagradnim izazovima objedinjenog naziva »Marimo zajedno: Za našu zajednicu« i s osobama u svojoj okolini podijele znanje o čuvanju šuma od požara. Čak dvanaest najposvećenijih pratitelja društvenih mreža imalo je priliku osvojiti nagrade poput bogatog poklonpaketa ili ručka za dvoje u jednom od lovačkih domova diljem Hrvatske.

Za ulazak u konkurenciju za osvajanje nagrada, trebalo je izvršiti sva četiri izazova i dostaviti tražene materijale. Prvi od četiri izazova »Marimo zajedno« pokrenut je 13. lipnja i naziva se »Bez traga«. Odnosio se na prikupljanje minimalno pet komada otpada tijekom boravka u prirodi kako bi pratitelji osigurali čišću i sigurniju okolinu. U drugom izazovu, pod naslovom »Za biljni svijet«, građani su trebali posaditi biljku kod kuće ili u vrtu kako bi pridonijeli obnovi prirode i očuvanju okoliša.

Izazov »Za šumske prizore« pozivao je korisnike da tijekom šetnje u šumi ili prirodi uslikaju prizor koji ih je najviše oduševio i podijele ga s drugima uz opis lokacije. Posljednji izazov bio je »Za našu zajednicu«, a korisnici su pozvani da educiraju najmanje jednu osobu iz svoje okoline o uzročnicima i ponašanju u slučaju požara.