Istarski ipsilon prometna je žila kucavica Istre i turizma u Istarskoj županiji koja povezuje čitav poluotok s ostatkom Hrvatske i Europe, omogućujući domaćem stanovništvu i gostima brzo i sigurno putovanje vozilima do njihovih odredišta. Koncesionar Istarskog ipsilona, Bina-Istra, već niz godina provodi velike infrastrukturne zahvate s ciljem izgradnje punog profila autoceste na svim dionicama, kao i povezivanja s mrežom Hrvatskih autocesta.

Tako i sada traju radovi na izgradnji druge cijevi tunela Učka, trenutno najveće investicije u cestovnu infrastrukturu u Hrvatskoj, a u pripremi je projekt izgradnje punog profila autoceste od tunela do Matulja, kao i dodatna dva vijadukta preko Mirne i Limske drage, s kojima će cijela trasa Istarskog ipsilona biti izgrađena u punom profilu autoceste.

Izgradnja druge cijevi tunela Učka predstavlja najzahtjevnije i najveće ulaganje u cestovnu mrežu u Hrvatskoj. Projekt je vrijedan preko 200 milijuna eura, a za izgradnju se koristi najsuvremenija tehnologija u tunelogradnji. Kako bi tempo gradnje bio ubrzan, tunel se probija s obje strane, Istarske i Kvarnerske.

Foto: Press

Izgradnja druge cijevi tunela Učka

Trenutno se provodi više dnevnih miniranja, a prosječno se dnevno probija pet do deset metara sa svake strane tunela, ukupno do 26 metara dnevno, s paralelnim galerijama. Do sada su probijena gotovo tri kilometa nove tunelske cijevi i to 1.600 metara s Istarske strane te 1.400 metara s Kvarnerske, uz više od 600 metara paralelnih galerija koje će povezivati obje tunelske cijevi. Plan je da tunel bude fizički probijen u ljeto 2023. godine, a radovi bi trebali biti u cijelosti završeni godinu dana kasnije, sredinom 2024. godine, pod uvjetom da ne bude nepredviđenih okolnosti, poput nepovoljnog geološkog aspekta.

Kako budu odmicali radovi probijanja tunela, počet će i radovi na izgradnji sekundarne betonske oplate tunela, zatim sustava odvodnje te kolničke konstrukcije. Slijedi i opsežan program opremanja najsuvremenijom tunelskom opremom za sigurno prometovanje cestovnim tunelima kao što su protupožarni sustavi, ventilacija, dinamična signalizacija, sustav daljinskog vođenja prometa, video-sustav te komunikacijski sustavi.

Na izgradnji druge cijevi tunela Učka trenutno je angažirano oko 500 radnika, a veći dio radne snage potječe iz lokalnih sredina Istarske i Primorsko-goranske županije, no angažirane su tvrtke i radnici i iz ostalih krajeva Hrvatske. Što se tiče financijskog aspekta, iz Bina-Istre ističu kako je projekt za sad unutar predviđenog budžeta, međutim, podizvođači radova, kao i druge građevinske kompanije u Hrvatskoj i svijetu, suočeni su s ozbiljnim problemom porasta cijena građevinskog materijala, energenata i usluga.

Paralelno s izgradnjom ove tunelske cijevi, planira se i obnova postojeće. Trenutno se priprema projektna dokumentacija za potrebne zahvate kojima će se postojeća tunelska cijev uskladiti sa zahtjevima Europske direktive (Direktiva 2004/54/EC Europskog parlamenta i vijeća od 29. travnja 2004. o minimalnim uvjetima sigurnosti za tunele u transeuropskoj mreži). Radovi u postojećoj cijevi izvodit će se paralelno s građevinskim radovima u novoj cijevi te nakon otvaranja nove cijevi tunela Učka, i to na način da se što manje remeti promet i ne dovodi u pitanje sigurnost korisnika.

Dionica portal Kvarner tunela Učka – Matulji

U tijeku je i projektiranje dionice Matulji – Učka, nakon čega će uslijediti postupak otkupa zemljišta. Koncesionar, u suradnji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture, intenzivno radi na pripremi razvoja i izgradnje tih dionica. Prioritet je na radovima dupliranja dionice Matulji – Učka kako bi korisnici mogli voziti punim profilom autoceste od izlaska iz tunela Učka na portalu Kvarner, prema Rijeci. Ovaj zahvat je ponajprije opravdan većom sigurnošću korisnika i boljom protočnošću prometa na kvarnerskoj strani Ipsilona.

U tijeku je završna priprema svih neophodnih dozvola i odobrenja. Također, u Bina-Istri predviđaju čitav niz mjera zaštite okoliša, kao što je izgradnja više od četiri kilometra zidova za zaštitu od buke, zatvorenog sustava odvodnje i drugih objekata koji će osigurati minimalan utjecaj autoceste na okoliš.

Foto: Press

Postojeća dionica koja vodi od tunela Učka do Matulja, u prometu je od 1981. godine, a izgrađena je na temelju propisanih dozvola, usklađenih s prostornoplanskom dokumentacijom. Dopuna na puni profil autoceste planira se također u skladu s važećom prostornoplanskom dokumentacijom Primorsko-goranske županije te jedinica lokalne samouprave.

Dionica je vrlo zahtjevna u građevinskom smislu jer je trasa velikim dijelom smještena u usjeku s jedne strane, dok je s duge strane velik broj kuća izgrađenih čak i u zaštitnom pojasu autoceste, što otežava gradnju, a zahtijevalo je i optimiziranje trase, gdje je koncesionar s projektantima našao najbolji način da sačuva što više kuća, ostane u koridoru, štiti okoliš i poštuje mjere sigurnosti prometa.

Komunikacija s lokalnim stanovništvom

Kako nova dionica prolazi kroz gusto naseljeno područje, prilikom projektiranja posebno se vodilo računa da se očuva što veći broj izgrađenih kuća. Vlasnici čija će zemljišta biti neophodno koristiti za izgradnju nove dionice bit će obeštećeni za svoja zemljišta i kuće.

Koncesionar je na sastancima u Općini Matulji, Gradu Opatiji i PGŽ-u predstavio idejno rješenje projekta te usuglasio da će svi zajedno partnerski surađivati u pripremi izgradnje, komunikaciji s lokalnim stanovništvom te pomoći svim zainteresiranim dionicima na trasi. U tom smislu su održani sastanci s vlasnicima kuća koje neće biti moguće sačuvati, kao i potpisani memorandumi o međusobnom razumijevanju koji definiraju zajedničko djelovanje i rokove kako bi se došlo do cilja, to jest izgradnje dionice na toj trasi.

Izgradnjom drugog kolnika dionice Matulji – Učka-portal Kvarner planira se riješiti i problematika ilegalnih prilaza, a posebice na području naselja Benčinići. Naime, poznato je kako stanovnici Benčinića nemaju adekvatno riješen pristup svojim kućama pa kada izlaze na cestu, svakodnevno dovode u opasnost svoje živote, kao i živote vozača koji prolaze tom dionicom.

Naime, mjesto Benčinići se tijekom godina razvilo u naselje s više od 20 kuća, pri čemu od strane lokalne zajednice nije prostornoplanski reguliran, niti izgrađen, pristup na lokalnu ili županijsku cestu, već su mještani silom prilika improvizirali put do dionice Istarskog ipsilona. Izravno priključivanje na kolnik autoceste je, s aspekta sigurnosti prometovanja, striktno zabranjeno.

Stoga su ministarstvo i Bina-Istra odlučili pomoći lokalnoj zajednici ovoga područja na način da se mještanima Benčinića kroz realizaciju projekta osigura povezivanje s lokalnom mrežom prometnica. U sklopu izgradnje ove dionice u punom profilu, Bina-Istra planira financirati izgradnju pristupne ceste duge oko 1.400 metara koja će voditi prema naselju Benčinići, ukoliko budu ishođene sve neophodne suglasnosti i ukoliko bude imala potpunu suradnju lokalne zajednice, što u pojedinim situacijama nije bio slučaj.

Osim toga, pored same cestovne infrastrukture, na ovoj dionici planirano je proširenje čvora Andjeli, zatim izgradnja 13 objekata – nadvožnjaka, podvožnjaka, vijadukata, te novo odmorište s benzinskom postajom na samom izlazu iz tunela u smjeru Rijeke.

Foto: Press

Budućnost projekta

Iz Bina-Istre ističu da će, kao i do sada, izgradnja biti povjerena lokalnoj operativi, a u ovom slučaju onoj s područja Primorsko-goranske županije, što će omogućiti zapošljavanje oko 500 djelatnika te ostanak mladih u PGŽ-u.

Ukoliko svi preduvjeti budu zadovoljeni, početak radova se očekuje krajem ove ili početkom iduće godine, dok će izgradnja trajati u trenutno planiranom roku od 36 mjeseci. Spajanjem spomenute dionice s mrežom HAC-a na čvoru Matulji, Istra će biti kompletno povezana s mrežom hrvatskih autocesta u punom profilu autoceste, što će omogućiti vožnju od Pule do Zagreba za oko dva i pol sata.

Iz Bina-Istre ističu kako neće stati s razvojem projekta izgradnje Ipsilona u punom profilu, za što, osim izgradnje druge cijevi tunela Učka, preostaje izgradnja faze 2B2-2, odnosno dionice od tunela Učka do Matulja te vijadukata Mirna i Limska draga te zaustavnih traka na pojedinim dionicama.

– Dat ćemo sve od sebe u suradnji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture, posebno uz veliku podršku ministra Butkovića i njegovog tima, da po završetku izgradnje druge cijevi tunela Učka, završimo Istarski ipsilon u punom profilu kako je i predviđeno faznom gradnjom iz Ugovora o koncesiji, poručuju iz Bina-Istre.