Istekom ljetnih vrućina i tradicionalne orijentacije ka plažnom i sunčališnom turizmu u Zadru, gradske ulice napokon okupira neka druga vrsta turista. Oni koji od svog odmora traže više – gastronomiju, prirodu ili pak uživanje u kulturno – povijesnoj baštini grada. Upravo je potonji oblik putovanja sve popularniji među turistima, a podrazumijeva putovanja motivirana kulturom neke destinacije.

Kako bi ilustrirali važnost ovog oblika turizma za Zadar, koji nastoji čim više produljiti turističku sezonu u gradu, ističemo kako su gradske muzeje tijekom ljeta posjetili brojni posjetitelji. No, kako njihovi hodnici koji čuvaju stoljetnu baštinu našega grada ne bi bili prazni tijekom narednih mjeseci, turiste je potrebno dodatno motivirati na odlaske u gradske muzeje ili ih čak kroz posebne brošure i pakete posebno predstaviti. Kneževu i Providurovu palaču tako je tijekom ljeta posjetilo ukupno 3.623 posjetitelja.

Od toga Kneževu palaču njih 1.281, a Providurovu 2.343 posjetitelja. Puno veće brojke posjetitelja ima Arheološki muzej Zadar, koji je tijekom tri ljetna mjeseca posjetilo je oko 13.000 posjetitelja, a crkvu sv. Donata oko 35.000 posjetitelja, a već se sada zna da će rekordnu godinu po posjećenosti imati i Muzej antičkog stakla, koji na godišnjoj razini posjeti oko 40 tisuća posjetitelja. Budući da im je prošla godina bila rekordna od kada se Muzej otvorio 2009. godine, već sad prema preliminarnom izračunu znaju da su ovu sezonu čak malo i premašili prošlogodišnje brojke.

Što je kulturni turizam

Iz gore se navedenih brojki jasno vidi kako popularnost zadarskih muzeja među turistima varira. Najmanje su posjećene nedavno otvorene Kneževa i Providurova palača, koje čini se, unatoč činjenici da su na samom ulasku u staru gradsku jezgru, još uvijek ili nisu dovoljno dobro prezentirane i predstavljene u brošurama ili turistima jednostavno nisu dovoljno atraktivne na prvi pogled da bi zavirili unutra.

Važnost kulturnog turizma za Zadar, ali i sve njegove osobitosti i nijanse zato je za nas prokomentirala izvanredna sveučilišna profesorica s Odjela za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru dr. sc. Božena Krce Miočić.

– Često se kod kulturnog turizma barata s podacima UNWTO-a koji kaže kako 39 posto ukupnih turističkih kretanja je vezan za kulturni turizam. Ovaj podatak temelji se na posjetu kulturnim atrakcijama kada je jednom turisti u destinaciji. No, kulturni turizam kada ga promatramo u užem smislu je onaj oblik turizma u kojem je turist motiviran za dolazak u destinaciju upravo kulturnim atrakcijama i događajima u toj destinaciji.

Da vam to pojasnim na zornom primjeru. Zamislimo da je osoba otišla u Pariz motivirana navijanjem za našu vaterpolo reprezentaciju na Olimpijskim igrama i na dane kada nije bilo utakmica posjetila Louvre i d’Orsay. Taj turist po svojoj motivaciji je sportski turist, ali on je po svom ponašanju u destinaciji i kulturni turist, vjerojatno i gastronomski jer je uživao u jelu i piću. A gastronomija neke destinacije također predstavlja njezino kulturno nasljeđe, kazala je na početku našeg razgovora Krce Miočić, naglasivši kako je Zadarska županija atraktivno područje za kulturni turizam.

– Ovdje je stoga pitanje što ćemo uzeti kao pokazatelj kulturnog turizma. Ako nam je to broj posjeta turista kulturnim institucijama koje naplaćuju ulaznicu taj broj je relativno malen jer većina vrijedne baštine u našoj destinaciji ne naplaćuje ulaz. Stoga kad pričamo o kulturnim turistima u destinaciji onda je uvijek važno naglasiti metodologiju po kojoj se računa broj kulturnih turista, naglasila je profesorica Krce Miočić.

Dr. sc. Božena Krce Miočić, Foto: Press

Kultura kao motiv putovanja

Tim na Sveučilištu u Zadru, na Odjelu za turizam i komunikacijske znanosti već godinama radi različita istraživanja u području turističkih kretanja za Zadarsku županiju. Dva najveća su rađena 2013., i 2023./2024. godine kao podloge za izradu strateških dokumenata na temelju čijih se usporedbi vidi promjena u motivima dolaska u navedenu destinaciju u desetogodišnjem razdoblju.

– Relativno je malen i broj onih turista koji su primarno motivirani kulturom u obije promatrane godine. No, ako promatramo broj turista koji su kod odabira destinacije kao jedan od sekundarnih motiva imali i posjet kulturnoj baštini situacija je značajno različita. Tako 2013. godine kao temeljni motiv odabira Zadarske županije, kao destinacije, tri posto turista navelo je neki motiv povezan s kulturom, dok je u ovoj godini taj postotak 3,5 posto. Kada promatramo sve motive onda je situacija malo drugačija. 2013. godine još 54,6 posto istaklo je kao dodatni motiv odabira destinacije neki od elemenata kulturne ponude, a 2024. godine njih 38,1 posto što odgovara procjenama UNWTO-a.

Iako nije iznimno značajan udio onih turista kojima je kultura bila primarna motivacija za odabir destinacije, jasno je da je kulturna ponuda, uključena u turistički proizvod, ključ koji potiče turiste za odabir Zadarske županije kao destinacije, naglasila je Krce Miočić, dodavši kako je danas ponuda kulturnog turizma dignuta na višu razinu posebno s dobivanjem UNESCO-ove zaštite za Gradske bedeme i njihovim uređenjem.

– Potom je tu unaprjeđenje ili razvoj novih prostora kao što su Zavičajni muzej Benkovac, II Palače ili Edukativno-prezentacijski centar za podvodnu arheologiju. Posebno ovdje treba istaknuti ovogodišnju valorizaciju Gradskih bedema kroz organizaciju različitih kulturnozabavnih manifestacija na njima, kao i događanja u okviru Palače Cedulin. To je smjer na kojem trebamo ustrajati. Obnoviti baštinu i onda je staviti u funkciju i turistički valorizirati, rezimirala je Krce Miočić, naglasivši kako je važno naglasiti koje su to motive turisti naveli kao motivatore za dolazak u destinaciju kada se ne mogu kupati u moru. Na prva dva mjesta su gastronomija i kulturna događanja, s dvostruko većim udjelom no što je to povoljna ponuda smještaja i prijevoza.

Prema nizu istraživanja kulturni turist je srednje prema starijoj životnoj dobi, više obrazovne razine, zaposlen i većih mjesečnih neto prihoda ako gledamo demografske pokazatelje. Tako je i u Zadarskoj županiji.

Arhreološki muzej u Zadru samo je u tri ljetna mjeseca posjetilo oko 13 tisuća posjetitelja, Foto: M. Klanac

Osobitosti kulturnog turista

– Prema našem istraživanju zadovoljstvo kvalitetom i raznovrsnosti kulturne ponude na skali od 0 do 6 dobilo je ocjenu 4,87 što možemo smatrati visokom ocjenom, no ipak zadovoljstvo ovim elementom destinacije ispod prosječne ocjene ukupnog zadovoljstva destinacijom. Tako da možemo reći kako u našoj županiji ima prostora za napredak. Posebno u segmentu valorizacije nematerijalne kulture baštine i segmentu valorizacije iznimno bogate sakralne baštine.

U okviru nematerijalne baštine mi imamo niz vrijednih UNESCO-om zaštićenih elemenata koji nisu dostatno valorizirani kao što su suhozid ili Paška čipka. Istovremeno je pohvalan napredak u prezentaciji vrijedne nematerijalne gastronomske baštine koja bila ekološka ili klasična zauzima visoko mjesto u ocjenama zadovoljstva turista, istaknula je Krce Miočić, upozorivši i kako je sakralna baština također jedan segment koji je nedostatno valoriziran, posebno u segmentu pokretne materijalne baštine objedinjene kao Zlato i srebro Zadra.

Danas svaki turist, pa tako i onaj kulturni želi dobar omjer vrijednosti za novac. Kod nas taj omjer zauzima zadnje mjesto u svim ocjenama zadovoljstva elementima destinacije i tu bi trebalo unaprijediti ponudu. Dakle, najvažnije je znati koliko vrijedi neka usluga i biti realan u toj procjeni. Loše je kada turist osjeća da je dobio nedostatnu vrijednost za svoj novac, rezimirala je profesorica. Često su, dodaje, naši najbolji proizvodi u kulturnom turizmu besplatni ili jako jeftini, a gost osjeti snažno zadovoljstvo njima. To je onaj segment gdje uz malo mašte i ulaganja mi možemo napraviti puno.

– Prostora za napredak ima i u edukaciji lokalnog stanovništva i turističkih dionika o vrijednosti kulturne baštine koju posjedujemo. Neka od naših istraživanja su pokazala nedostatnu upoznatost s vlastitom baštinom, a kad ne znate što imate teško ćete to kvalitetno valorizirati. Isto tako u želji za zaradom često se događa degradacija vlastite baštine. Mi smo stoga na Odjelu pokrenuli studij Održivog razvoja turizma u kojem se turizam promatra kao fenomen koji utječe na lokalnu zajednicu u kojoj se odvija i njezinu kulturu, razmatrajući sve pozitivne i negativne efekte koje turizam nosi sa sobom, zaključila je profesorica Krce Miočić.