ZAGREB – Posljedice pandemije na djecu i mlade postupno se ublažavaju, ali oni i dalje iskazuju veliko nepovjerenje prema političarima, novinarima, znanstvenicima, pa čak i učiteljima… Političarima i novinarima uopće ne vjeruje svaki drugi učenik sedmog razreda osnovne škole, dok je povjerenje u učitelja danas niže od povjerenja u svećenika, pokazalo je istraživanje predstavljeno na završnoj konferenciji projekta EWAchange: »Odrastanje u (post)pandemijskom vremenu – iskustva iz Hrvatske«.

U istraživanju provedenom u svibnju i lipnju 2021. i 2022. godine sudjelovalo je 167 škola, 84 osnovne i 83 srednje škole te 8.861 nastavnik i 43.495 učenika. Pokazalo se da je razina nepovjerenja kod djece i mladih značajno veća nego u općoj populaciji i u odnosu na učenike iz drugih europskih država. Srednjoškolci tako smatraju da gotovo uvijek treba biti oprezan s ljudima, a tek 6,5 posto smatra da se ljudima obično može vjerovati, dok je u općoj populaciji takvih 24 posto.

Velika zabrinutost

Oko 50 posto srednjoškolaca smatra da u odnosu s ljudima gotovo uvijek treba biti oprezan, dok je u općoj populaciji takvih oko 25 posto. Učenici 7. razreda osnovnih škola najviše vjeruju svojim roditeljima i rodbini, svećenicima u većoj mjeri vjeruje 60 posto, a učiteljima 51 posto. U društvenom okruženju, najvišu razinu povjerenja dosežu liječnici, a najnižu političari. Za usporedbu, u Danskoj i Norveškoj gotovo 90 posto stanovništva ima povjerenja u ljude, a u Austriji, Češkoj i Švedskoj njih između 60 i 70 posto. Od svih zemalja koje su uključene u istraživanje, razina povjerenja niža je jedino u Rusiji i Bugarskoj.

– Pitanje povjerenja ključno je za nadolazeća desetljeća u Hrvatskoj. Svi u javnom prostoru trebaju učiniti maksimalni napor da pokažu mladima da je u životu jedino vrijedno i moguće vjerovati ljudima, poručio je voditelj projekta Boris Jokić.

Hrvatski obrazovni sustav, pokazalo je istraživanje, dobro je reagirao u pandemiji, a njezine se negativne posljedice s vremenom na osobnoj razini postupno ublažavaju. Većina djece i mladih je dobro, ali značajan dio, posebice djevojaka, ipak treba sustavnu podršku mentalnom i socijalnom zdravlju, upozoravaju istraživači Instituta za društvena istraživanja. Oko 14 posto djevojaka u 3. razredu srednje škole, naime, istodobno iskazuje visoku razinu depresivnosti i anksioznosti, a više od petine djevojaka u 7. razredu osnovne škole i 3. razredu srednje škole otkriva da su se često ili uvijek osjećale osamljenima. U srednjoškolskoj dobi anksiozna je svaka četvrta djevojka (njih 26,6 posto) i svaki šesti mladić (njih oko 12 posto), a slični su i pokazatelji depresivnosti.

Ratna zbivanja u Ukrajini i klimatske promjene najizraženiji su izvori zabrinutosti u sve tri generacije djece i mladih, no rat u Ukrajini ipak najviše plaši učenike 5. razreda osnovne škole (njih 57,6 posto), dok srednjoškolce jednako brinu i klimatske promjene (oko 38 posto). Briga zbog pandemije COVID-19 među školarcima prilično je niska, oko 17 posto među petašima, i manje od 10 posto učenika starijih generacija. Svaki treći učenik zabrinut je i zbog ekonomske neizvjesnosti.

Većina djece i mladih u Hrvatskoj, unatoč teškoćama, zadovoljna je svojim životom. Razina zadovoljstva niža je u starijim generacijama, pa tako 25 posto učenika 7. razreda osnovnih škola i 31 posto učenika 3. razreda srednjih škola ne iskazuje zadovoljstvo životom. Zdravljem nije zadovoljno 11 posto petaša i 28 posto srednjoškolaca. Više od trećine srednjoškolaca nezadovoljno je načinom na koji provodi slobodno vrijeme, a još je niže njihovo zadovoljstvo školskim uspjehom. Čak 44 posto sedmaša nezadovoljno je uspjehom koji postiže u školi.

Slika budućnosti

Postotak učenika koji osjeća negativan utjecaj pandemije smanjio se u godinu dana sa 37 na 30 posto, a u srednjoj školi s 46 na 43 posto. Oko 39 posto učenika trećih razreda srednjih škola pozitivnim procjenjuje utjecaj pandemije na odnose s bliskim prijateljima, a 37 posto popravilo je u pandemiji odnose s članovima obitelji. Čak 36 posto učenika iskazuje da je pandemija imala negativan utjecaj na njihovo psihičko zdravlje, a kod djevojaka takvih je gotovo 50 posto.

Negativan utjecaj pandemije na radne navike i ishode učenja osnovci su 2022. osjećali više nego u 2021. te su im u godinu dana pali motivacija za učenje, radne navike i razumijevanje gradiva. Većina učenika u svim generacijama ima pozitivna očekivanja vlastite budućnosti. Više od 60 posto petaša očekuje pozitivnu budućnost za Hrvatsku i Europu, u sedmom razredu takva očekivanja padaju na oko 35 posto.