RIJEKA – Bolnice su nakon gotovo dvomjesečnog zastoja počele raditi u redovnom ritmu, a kroz pojačan rad pokušavaju se obraditi i pacijenti koji su tijekom proteklih mjeseci propustili zakazani pregled i na Klinici za bolesti srca i krvnih žila Kliničkog bolničkog centra Rijeka. Pročelnik Zavoda za ishemijsku bolest srca i angiologiju s dnevnom bolnicom i pomoćnik ravnatelja za kvalitetu doc. dr. Tomislav Jakljević, ističe kako pandemija, barem zasad, za posljedicu nije imala porast broja srčanih bolesnika.

– Sukladno preporukama, počeli smo rješavati liste čekanja bolesnika kroz pojačan rad na poliklinici i kroz dnevne bolnice. O svim kardiološkim bolesnicima na našoj Klinici vodi se pomna briga, a oni bolesnici za koje smo procijenili da su najhitniji i najozbiljniji zbrinuti su prvi. Nismo primijetili porast bolesnika s kardiovaskularnim bolestima u zadnja dva mjeseca, iako mislim da velika zasluga pripada i liječnicima obiteljske medicine koji su uspjeli telefonskim konzultacijama i intervencijama zadržati bolesnike u sigurnosti doma. Nažalost, zabilježeno je nekoliko slučajeva gdje su se bolesnici uplašeni novonastalom epidemiološkom situacijom, prekasno odlučili javiti u našu ustanovu i tako ugrozili svoje zdravlje, kaže Jakljević.

Rizična skupina

Kardiološki bolesnici ubrajaju se u rizičnu skupinu kad je riječ o koronavirusu, budući da trebaju stalnu skrb, a često imaju i druge bolesti koje mogu utjecati na opće zdravstveno stanje i imunitet. Jakljević ističe kako u pandemiji koronavirusa, kada ne postoji adekvatan tretman ili efikasno cjepivo, posebnu pažnju treba posvetiti socijalnom distanciranju i poštovanju svih epidemioloških preporuka.

– SARS-CoV-2 ne uzrokuje samo respiratorne tegobe, već može imati snažnih implikacija na kardiovaskularni sustav. Naši bolesnici s čimbenicima rizika kao što su muški spol, starija životna dob, dijabetes, arterijska hipertenzija, pretilost i slično, kao i bolesnici s već dijagnosticiranom i liječenom kardiovaskularnom bolesti, spadaju u vulnerabilnu grupu s pogoršanim ishodima liječenja kad govorimo o COVID-19. Određeni postotak tih bolesnika može razviti ozljedu srčanog mišića putem sistemskog imunološkog odgovora pokrenutog u COVID-19 bolesnika, miokarditis, odnosno upalu srčanog mišića ili maligne aritmije. Svi zajedno nose povećani postotak intrahospitalne smrtnosti i produženog boravka u bolnici.

U ovo doba povećan je pritisak na zdravstvene ustanove tako da postoji opasnost da određeni postotak kardioloških bolesnika ne bude prepoznat ili zbrinut u što kraće vrijeme, a to predstavlja sam temelj uspješnog liječenja bolesnika s akutnim koronarnim sindromom, odnosno akutnim infarktom miokarda ili nestabilnom anginom. Određeni lijekovi koji se danas koriste u pokušajima što uspješnijeg liječenja COVID-19 mogu utjecati na kardiovaskularni sustav tako da je suradnja infektologa i kardiologa izuzetno bitna. Sve osobe s kroničnim bolestima, pa tako i kardiološki bolesnici, moraju nastaviti redovito uzimati svoje terapije bez obzira na trajanje pandemije. Svako neuzimanje lijekova može dovesti do pogoršanja zdravstvenog stanja i napredovanja bolesti što sigurno želimo izbjeći. Promatrate li ovaj problem u smislu zaštite od infekcije SARS-CoV-2, bolesnik zbog neuzimanja terapije može imati više komplikacija i automatski postaje rizičniji za infekciju, a može razviti i težu kliničku sliku u odnosu na onu grupu bolesnika koja je terapiju uzimala redovito, upozorava Jakljević.

Brzi i učinkoviti

U vrijeme pandemije sav elektivni program na riječkoj Klinici za bolesti srca i krvnih žila bio je zaustavljen, ali se, kako kaže Jakljević, za sve akutne, hitne bolesnike obrada i liječenje se nisu zaustavljali ni u jednom trenutku. Posebna pažnja posvećena je procesima zbrinjavanja, pri čemu se inzistiralo da budu jednako brzi i učinkoviti, kao i prije pandemije.
– Osim nužnih preuređenja prostora i kadrovske reorganizacije koja je podrazumijevala rad kardioloških ekipa u dva tima, vodili smo intenzivnu komunikaciju i telefonsko savjetovanje sa suradnim zdravstvenim ustanovama i liječnicima obiteljske medicine. Na sreću, nismo imali kardiovaskularnih bolesnika pozitivnih na SARS-CoV-2, iako smo protokol postupanja sa suspektnim ili pozitivnim bolesnicima na SARS-CoV-2 detaljno prošli i uvježbali već ranije, objašnjava Jakljević.

Utvrđeni prioriteti

Sukladno mjerama reaktivacije bolničkog zdravstvenog sustava Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u KBC-u Rijeka provedena je evaluacija lista čekanja. Jakljević tumači kako su na taj način utvrđeni prioriteti prema potencijalnom riziku za zdravlje svakog pacijenta.

– Na inicijativu KBC-a Rijeka osnovana je radna skupina sastavljena od predstavnika KBC-a Rijeka, Doma zdravlja Primorsko-goranske županije, predstavnika koncesionara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti te je uvedeno korištenje e-uputnice A5 u 32 bolničke djelatnosti. Imenovan je bolnički koordinator za e-uputnice A5 koji posreduje između bolničkih i izvanbolničkih liječnika svim danima od osam do 21 sat te ubrzava rješavanje svih novonastalih pitanja. Također, uvedene su telefonske linije koje omogućuju direktan kontakt i konzultacije liječnika obiteljske medicine s liječnicima specijalistima u našoj ustanovi. Uspostavljena je nova organizaciju rada i radnog vremena na način da je za sve djelatnosti od 4. svibnja uveden dodatni rad u drugoj smjeni i vikendom, kako bi se u što moguće kraćem razdoblju obradili od ranije naručeni pacijenti, a čiji su pregledi i dijagnostičko-terapijski postupci odgođeni zbog nastupa izvanrednih mjera. Već u prvom tjednu naše redovne aktivnosti povećane su dvostruko te će se trend nastaviti kako bismo pacijentima osigurali pravovremenu skrb, poručuje Jakljević.