Iz Svjetskog saveza mladih (SSMH), podružnice međunarodne organizacije World Youth Alliance, zatražili su, povodom Međunarodnog dana mladih, 12. kolovoza, donošenje Strategije demografske revitalizacije.

Pozdravili su nedavno donošenje Nacionalnog programa za mlade za razdoblje 2023. do 2025. i izmjene i dopune Zakona o savjetima mladih, kao i svih drugih mjera koje su usmjerene na ostvarenje potencijala mladih, veću kvalitetu života i njihov bolji položaj u društvu.

“Mladi su budućnost Hrvatske te o njima u velikoj mjeri ovisi demografski, društveni, politički, gospodarski i kulturni razvoj naše zemlje.

Mladi su uvijek donosili nove ideje i promjene u društvu, no mladi danas u Hrvatskoj nisu aktivni koliko bi mogli biti, što je glavni razlog zašto se dovoljno ne čuje njihov glas u društvu. K tome, iz godine u godinu sve je manji udio mladih u ukupnom stanovništvu”, upozorili su.

S obzirom na zabrinjavajuću demografsku situaciju i nedostatak cjelovite populacijske politike, pozvali su predstavnike državne vlasti da donesu Strategiju demografske revitalizacije, da se aktivira rad Vijeća za demografsku revitalizaciju te donesu potrebne mjere radi bolje koordinacije javnih politika kojima se teži ublažiti depopulaciju i stvoriti bolje preduvjete za ostanak mladih i zasnivanje obitelji u Hrvatskoj.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, od Popisa stanovništva 2001. do Popisa stanovništva 2021. broj mladih u dobi od 15 do 29 godina je smanjen za 280 680 ili 4.4 posto.

Rezultati istraživanja „Motivacija mladih za migracijom i zasnivanjem obitelji” koje je SSMH proveo u jesen 2021. na uzorku od 660 mladih pokazalo je da njih 58 posto uvijek glasuje na parlamentarnim izborima, 65 posto uvijek glasuje na predsjedničkim, a 60 posto uvijek glasuje na lokalnim izborima. Udio onih koji nikada ne glasuje se kreće od 7 do 9 posto ovisno o vrsti izbora.

“Govori to da su mladi politički aktivni i svjesni važnosti političke participacije, barem kada je riječ o sudjelovanju na izborima. Također, istraživanje je pokazalo i da je 15 posto mladih aktivno u civilnom društvu, a 7 posto u političkoj stranci, što upućuje na to da jedan dio mladih ima potrebu za većim društvenim i političkim angažmanom”, istaknuli su.

Govoreći o pitanju migracija, istraživanje je pokazalo da 49 posto mladih povremeno ili često razmišlja o odlasku iz Hrvatske.

“Pritom mladi ne odlaze impulzivno, već o toj odluci razmišljaju i razmatraju opcije prije nego što to eventualno učine”, istaknuli su i dodali da su najčešći razlozi koje mladi navode za iseljavanje: bolji životni standard, bolji uvjeti života i rada, veća plaća i više životnih mogućnosti.