Sveučilište u Rijeci uvršteno je na svjetsku ranking ljestvicu sveučilišta »Round University Ranking – RUR« Clarivate analyiticsa, na kojoj se od ukupnog broja sveučilišta u svijetu probilo njih 829. Riječ je o ljestvici koja pri ocjenjivanju evaluira karakteristike vodećih svjetskih institucija visokog obrazovanja i to kroz mjerenje 20 indikatora, koji su pak grupirani u 4 ključna područja sveučilišnih aktivnosti: nastava (podučavanje), istraživanje, internacionalna raznolikost te financijska održivost.

Sveučilište u Rijeci ovim je postalo drugo po redu hrvatsko sveučilište koje je uvršteno na ovu ranking ljestvicu, a na kojoj se nalazi još i zagrebačko sveučilište. Navedenim se ispunjavaju strategijom zadani ciljevi o poboljšanju kvalitete i vidljivosti rada Sveučilišta u Rijeci.

Osim uspjeha dosegnutog kroz samo uvrštenje na RUR ranking ljestvicu svjetskih sveučilišta, i to na 705. mjesto, Sveučilište u Rijeci prema najnovijim podacima raste i na drugim ljestvicama – ima značajan porast bodova u sustavu URAP, te porast na ljestvicama URAP Europe i SCIMAGO. Prema dostupnim podacima o ukupnom broju sveučilišta u svijetu, a koja se samo u SAD-u procjenjuju na 4.300 i u Europi na više od 4 tisuća, navedeno aktualno uvrštenje u svjetskih top 800 sveučilišta, odista se može smatrati uspjehom.Reputacijsko pozicioniranje

Navodeći kako su sustavi rangiranja danas važno mjesto u reputacijskom pozicioniranju sveučilišta, rektorica Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Snježana Prijić Samaržija ističe zadovoljstvo da su sve bolji rezultati doveli sveučilište na ljestvicu na kojoj je samo nešto više od 800 najboljih sveučilišta na svijetu, a koju generira ugledni i utjecajni Clarivate Analytics, oslanjajući se na podatke najveće platforme znanstvenih podataka Web of Science.

– Biti u svjetskoj ligi, kako nazivaju našu kategoriju na ovoj ljestvici, važno je priznanje za naše znanstvenike i nastavnike. I naša interna institucijska istraživanja pokazuju rast pokazatelja u znanosti i nastavi, pa nam je drago da je to potvrđeno u uvrštavanjem o Round University Ranking. Treba znati da je danas sve teže biti svjetski konkurentno sveučilište jer je sve više brzorastućih sveučilišta iz Kine, Rusije i drugih azijskih zemalja. I dalje dominira SAD po broju sveučilišta na popisu, a i američka sveučilišta su na najvišim mjestima u dijamantnoj ligi. U Europi najbrojnija su sveučilišta iz Ujedinjene Kraljevine, koja više nije u EU-u.

To nam otvara pitanje konkurentnosti sveučilišta u EU-u i pitanje povećanja utjecaja. S obzirom da i ovi podaci govore o činjenici jake korelacije između financiranja sveučilišta, pa i visine školarina i mjesta na ljestvicama, ako Europa želi zadržati svoju kvalitetu i dostupnost visokog obrazovanja, morat će uistinu poraditi na okrupnjivanju sveučilišta, kao što je sada učinjeno u YUFE mreži. Primjerice, s obzirom da je na ovoj ljestvici nas pet od deset sveučilišta iz YUFE, YUFE europsko sveučilište bilo bi daleko više na ljestvici, kaže rektorica.

Uvažavanje diverzifikacije

Međutim, dodaje, mora kao i uvijek do sada, iskazati određene rezerve prema komercijalnim sustavima rangiranja jer je upitna njezina konačna svrha za sam sustav visokog obrazovanja i znanosti.

– Veliki je društveni i medijski pritisak da se i javne znanstvene institucije učine odgovornijima kroz pokazivanje mjerljivih rezultata. Međutim, sve češće se otvara pitanje svrhovitosti i dobra koje sustavi rangiranja čine znanosti. Radi se, primjerice, o pokretima poput Science in Transition, čiji je moto ‘Manje brojeva, bolja znanost’, ali i nizu drugih čiji su predvodnici nizozemska sveučilišta koji naglašavaju značaj holistički shvaćenih istraživačkih kompetencija, profesionalnog razvoja i doprinosa zajednici. Krenulo se i u razvijanje sustava kvalitativne metrike pa se sve češće zagovara i diverzifikacija u vrednovanjima institucija. Upravo je uvažavanje diverzifikacije ono što čini ovaj sustav rangiranja drukčijim. Rangiranje se radi temeljem većeg broja indikatora – ukupno dvadeset u području poučavanja, istraživanja, internacionalizacije i financijske održivosti, što ga čini bitno obuhvatnijim od većine drugih, zaključuje prof. dr. Prijić Samaržija.