BRUXELLES – Nove europske sankcije protiv Rusije, čiji je cilj prije svega ograničiti financiranje ruskog gospodarstva, stupile su na snagu u petak ujutro nakon što su objavljene u Službenom listu EU-a.

Sankcije blokiraju financiranje dugova triju velikih energetskih tvrtki Rosnefta, Transnefta i Gazproma, kao i obrambenih tvrtki OPK Oboronproma, United Aircraft Corporationa i Uralvagonzavoda. Sankcije se neće odnositi na plinski sektor.

Ciljaju se i tri poduzeća čiji proizvodi imaju dvostruku namjenu, civilnu i vojnu, s kojima Europljani ne smiju trgovati.

Novi krug sankcija usmjeren je protiv pet državnih banaka, što znači da im europski državljani i tvrtke više ne smiju odobravati zajmove.

Sankcije predviđaju i mjere protiv 24 osobe, Rusa i Ukrajinaca optuženih da su umiješani u sukob u Ukrajini.

Na popisu osoba kojima će se zamrznuti imovina i neće moći putovati u EU nalaze se među ostalima Sergej Šemezov, blizak predsjedniku Vladimiru Putinu, kao i više potpredsjednika Dume: Vladimir Vasilijev, Ivan Melnikov i Igor Lebedev, kao i zastupnik Vladimir Žirinovski.

Sankcije mogu biti revidirane ili suspendirane ovisno o napretku u provedbi dogovora o prekidu vatre na istoku Ukrajine, objavio je EU.

“Više se ne smiju pružati niti usluge potrebne za istraživanje i proizvodnju nafte na velikim dubinama, istraživanje ili proizvodnju arktičke nafte i projekte iskorištavanja nafte iz škriljevca u Rusiji”, kaže EU.

Mjere su službeno dogovorene u ponedjeljak, no veleposlanici EU-a nisu se slagali oko njihove primjene strahujući da bi mogle ugroziti prekid vatre, kao i od ruske odmazde. Dogovor je postignut u četvrtak.

Glasnogovornik ruskog ministarstva vanjskih poslova Aleksandar Lukaševič ocijenio je sankcije “neprijateljskom” odlukom i obećao odgovor. Odgovor bi mogao uključivati ograničenja na uvoz rabljenih automobila i druge potrošačke robe, rekao je jedan dužnosnik Kremlja.

Kremlj je već u kolovozu zabranio uvoz prehrambenih proizvoda u vrijednosti gotovo devet milijarda dolara iz EU-a, SAD-a, Kanade, Australije i Norveške.

Dogovor koji su prošli petak u Minsku potpisali Kijev i proruski separatisti uključuje prekid vatre, poseban politički status za područja koja nadziru separatisti i razmjenu zarobljenika. Prekid vatre uglavnom se poštuje iako Kijev optužuje separatiste za sporadična kršenja.

NATO je u četvrtak objavio da se u istočnoj Ukrajini nalazi još oko tisuću ruskih vojnika s priličnom količinom opreme, a još 20.000 raspoređeno je duž ukrajinske granice.

U petomjesečnom sukobu poginulo je više od tri tisuće ljudi.