DELNICE – Među aktivnostima vezanim za osnaživanje populacije risa u Hrvatskoj bile su i one kroz koje se nastojalo što točnije odrediti broj tih lijepih životinja u našoj zemlji.

Taj je dio posla odrađivala ekipa EU LIFE Lynx projekta, iz koje javljaju kako su nakon dviju godina istraživanja došli do uspješne procjene minimalne brojnosti populacije risa u Hrvatskoj. Konkretno, u dvjema sezonama, točnije od 2018. do 2020. godine putem kvalitetnih sustava praćenja identificirano je od 89 do 108 odraslih životinja. Među tih 108 identificiranih jedinki, njih 29 su ženke, 22 su mužjaci, a kod njih 57 nije bilo moguće točno utvrditi spol.

Uspoređivanje pjega

Ove okvirne brojke ne mogu biti sto posto konkretne zbog toga što je praćenje risova kompleksan i zahtjevan zadatak. Poznato je kako su te životinje vrlo nepovjerljive i jako ih je teško vidjeti u prirodi. Upravo stoga iz projekta LIFE Lynx dodatno pojašnjavaju na koji su način tijekom dviju spomenutih sezona pratili populaciju risa u Hrvatskoj. Temeljni postupak, ističu, bio je vezan za tzv. »mrežu fotozamki«, odnosno snimanje risova kamerama postavljenim na lokacijama kojima se te životinje najčešće kreću: »Tijekom dvije godine prikupljene su ukupno 804 fotografije risa. Da bi se ustanovilo koliko je na tih 804 fortografija risova jedinki, potrebno je uspoređivati uzorke pjegaste pigmentacije krzna na fotografijama iste strane tijela. Tek se na taj način utvrđuju podudaranja i razlikuju individualne životinje. Prve sezone 2018./19. na temelju fotografija obiju strana tijela identificirali smo 39 odraslih risova, dok je 10 risova identificirano samo s lijeve i 13 risova samo s desne strane tijela. U sezoni 2019./20. na temelju uzorka krzna s obiju strana tijela smo razlikovali 51 odraslog risa, 19 samo s desne, a 13 samo s lijeve strane tijela. Ako istovremeno nije fotografirana lijeva i desna strana tijela risa, ne možemo povezati pripadaju li lijeva i desna strana istoj životinji, stoga procjena minimalne brojnosti uključuje raspon.

Lokacije foto zamki u Hrvatskoj

Ako pretpostavimo da se niti jedan od risova fotografiranih samo s desne strane tijela ne poklapa s risovima fotografiranim samo s lijeve strane tijela, u sezoni 2019./20. na temelju uzorka krzna razlikovali smo ukupno 83 životinje. Ako pretpostavimo da se svih 19 risova fotografiranih samo s desne strane tijela poklapa s 13 risova fotografiranih samo s lijeve strane, onda je broj identificiranih životinja 70. Na temelju toga procjenjujemo da je tijekom 2019./20. u Hrvatskoj bilo prisutno najmanje 70 – 83 odraslih risova.

Više od očekivanog

Kada smo zbrojili i oduzeli jedinke koje su zabilježene u objema sezonama, zaključno je identificirano 89 do 108 odraslih životinja u dvjema sezonama (2018. – 2020.). Među 108 identificiranih jedinki, bilo je 29 ženki, 22 mužjaka i 57 životinja nepoznatog spola. Tijekom dviju sezona fotografirali smo 44 mladunca u 25 legla«, kažu u projektu LIFE Lyinx, posebno napominjući kako u ovaj pregled nisu uključeni risovi koji su naseljeni u Hrvatsku u sklopu provedbe projekta LIFE Lynx.

Podsjetimo, od sedam risova ispuštenih u Sloveniji i Hrvatskoj tijekom 2019. i 2020. godine, u Hrvatskoj su teritorij uspostavili mužjaci Alojzije i Boris. Kad bi se i oni sa svojim potomstvom dodali ukupnom broju, onda bi stanje bilo još bolje što itekako raduje jer je očigledno kako se projekt očuvanja i rasta populacije risa na području Hrvatske uspješno realizira, što najbolje potvrđuje činjenica da je ukupan broj risova poprilično veći od onog s kojim se baratalo prije nekoliko godina.

Prva znanstveno utemeljena procjena

»Ovo je prva procjena brojnosti populacije risa na cijelom području rasprostranjenosti u Hrvatskoj temeljena na znanstvenoj metodologiji te zahvaljujemo svim suradnicima, lovcima i javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim područjima koji su sudjelovali u istraživanju, dozvolili postavljanje fotozamki u svojim lovištima te nam ustupili svoje fotografije. Službene rezultate i metodologiju istraživanja uskoro ćemo objaviti u obliku stručnog/znanstvenog rada u Šumarskom listu«, poručuju iz projekta LIFE Lynx.

Pomaci tek od 2018.

Iako je među ciljevima Plana upravljanja risom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2010. – 2015. godine navedeno da je nužno uspostaviti sustav praćenja populacije, sve što je do 2018. godine rađeno bila su isključivo lokalizirana istraživanja u sklopu znanstveno-stručnih projekata i rada Javnih ustanova za upravljanje zaštićenim područjima. Tek 2018. godine u sklopu projekta LIFE Lynx (LIFE16 NAT/SI/000634 »Sprječavanje izumiranja populacije risa u Dinaridima i jugoistočnim Alpama putem naseljavanja životinja i dugotrajne zaštite«) uspostavljena je znatnija mreža fotozamki koja ujedno predstavlja temelj nacionalnog sustava praćenja populacije i najvažniji je izvor podataka za procjenu brojnosti populacije. Naravno, baš zahvaljujući tom sustavu, sad će se moći kvalitetnije brinuti o populaciji ove još uvijek rijetke životinje.