uskoro neće biti poslodavca koji neće morati posegnuti za stranim radnicima - kaže poduzetnik Ivan Senčar
povezane vijesti
- Udruga kralj Tomislav organizira nogometni turnir za strane radnike i poslodavce. Podržavaju ih HDZ-ov ministar i eurozastupnik
- Vlasti Los Angelesa se odlučile direktno suprotstaviti Trumpu. Proglasili se “gradom utočištem” za migrante
- Pokrenuta istraga protiv trojice bjeloruskih krijumčara migranata
Strani radnici već čine pet posto ukupnog stanovništva u Međimurju, piše u ponedjeljak Večernji list, navodeći da je od početka 2021. do svibnja ove godine u Policijskoj upravi međimurskoj izdano je oko 8400 dozvola za boravak i rad stranim državljanima.
Njihov broj iz godine u godinu strelovito raste, pa je tako 2021. izdana 2721 dozvola, prošle godine 4195, a u prva četiri mjeseca ove godine već 1546. Gleda li se po ukupnom broju zaposlenih, Međimurje, u kojem radi oko 42.500 ljudi, vjerojatno je rekorder u Hrvatskoj po udjelu stranih radnika, koji danas čine i oko pet posto ukupnog stanovništva najsjevernije hrvatske županije.
Nastavi li se takav tempo, za pet do deset godina petina stanovnika Međimurja bit će strani državljani. Županija iz koje se 50-ih, 60-ih i 70-ih masovno iseljavalo na privremeni rad u inozemstvo, danas je odredište stranih radnika iz Nepala, Filipina, Indije… Dolaze zbog dobrih uvjeta rada i slobodnih radnih mjesta koje poslodavci ne uspijevaju popuniti domaćim radnicima.
– Brojke strelovito rastu. Imamo nagli porast. Domaći radnici odlaze u inozemstvo jer misle da je tamo bolje, ali po mojem mišljenju, a znam kakva je situacija u svijetu, to nije tako. No iako plaće polako rastu, uskoro neće biti poslodavca koji neće morati posegnuti za stranim radnicima – kaže poduzetnik Ivan Senčar, dopredsjednik GSV-a Međimurske županije.
Prema podacima koje smo dobili iz čakovečkog područnog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, deset najtraženijih zanimanja u 2022. i u prva četiri mjeseca ove godine su bravar (280), konobar (214), prodavač (160), rukovatelj brojčano upravljanim strojem za obradu kovina (159), zavarivač (153), šivač (144), obućar (142), stolar (140), vozač teretnog vozila (119) i kuhar (114). Uglavnom su to, dakle, strukovna deficitarna zanimanja za koja nema dostatne raspoložive radne snage, piše novinar Večernjeg lista Ivica Beti.
