​RIJEKA – Hoće li se novi moratoriji na kredite u bankama moći ugovoriti i iza 31. ožujka, kada je na razini EU-a za to određen rok, odnosno iza 30. lipnja, kada banke i postojeće moratorije moraju početi iskazivati kao loše kredite, pitali smo nekoliko većih banaka u Hrvatskoj.

Isto tako, pitali smo, hoće li se oni moratoriji koji još traju, ikako više moći produžiti, i do kada. To posebice zanima djelatnike i poduzeća iz turističkog sektora i svih srodnih uslužnih djelatnosti, najviše pogođenih ovom krizom, koja se, s obzirom na »treći val« pandemije, još i produljila, a moratoriji polako istječu. Sudeći prema odgovorima iz nekih banaka, kratak odgovor glasio bi: Ne, moratorija, onakvih kakvi su bili, više nema, no banke tvrde da će ipak, u dogovoru sa svakim pojedinim klijentom, nastojati iznaći rješenje.

Ono se pak svodi na to da pozivaju klijente, posebice poduzeća iz uslužnog sektora, da im se jave, da ne čekaju da se obveze nagomilaju…

Jasno je, međutim, da kolektivnog rješenja više nema, sada će ipak svatko biti prepušten sam sebi i svojoj poslovnoj banci. Svi se pitaju kako će proći taj prijelaz iz izvanrednog stanja u redovno, u smislu da se moraju početi vraćati kreditne obaveze, a pravi se novčani tijek, s obzirom na sve okolnosti, još nije uspostavio. Naravno, smirivanje epidemiološke krize i početak bolje sezone – sve bi spasio. Hrvatska udruga banaka (HUB) kaže da je »u komunikaciji s predstavnicima turističkog sektora i srodnih djelatnosti kako bi se pravovremeno pronašla optimalna rješenja za klijente banaka«.

– Naime, prema važećoj regulaciji na europskoj i hrvatskoj razini banke nemaju mogućnost odobravati dodatne »Covid moratorije« za one klijente koji navedenu mjeru već koriste u trajanju od 12 mjeseci, podsjećaju u HUB-u. Međutim, savjetuju, »pravovremenom komunikacijom i u zajedničkom dogovoru moguće je pronaći rješenja na individualnoj razini za svakog pojedinog klijenta koji i dalje ima financijske poteškoće, te nije u mogućnosti podmirivati kreditne obveze.«

– Banke, u skladu s vlastitom poslovnom politikom, aktivno komuniciraju s klijentima te će nastojati kroz redovne instrumente olakšanja otplate kreditnih obveza pronalaziti rješenja na individualnoj razini. Stoga naglašavamo da je važno komunicirati sa svojom bankom i da je kroz razgovor u većini slučajeva moguće pronaći individualno rješenje, zaključuju u HUB-u. Poslovne banke, one kojima smo uputili upit i koje su odgovorile, potvrdile su da moratoriji ističu, no isto tako pozivaju klijente da im se obrate, jer će, kažu, nastojati na individualnoj razini pokušati nešto učiniti. Sada će to, ako dakle odluče još malo »sačekati« svoje inače dobre klijente s održivim poslovnim planom, za njih ipak biti »loši krediti«, što znači da će morati po tim kreditnim partijama izdvajati rezervacije, te si tako umanjivati dobit, koju ionako ne mogu, odlukom regulatora, još isplaćivati, baš iz ovih razloga: dok se ne vidi realno stanje.

Loši krediti

Iz OTP banke podsjećaju da su od početka krize uzrokovane Covidom, svim raspoloživim alatima izlazili u susret i građanima i poslovnim klijentima pokušavajući olakšati nastalu situaciju.

– U mjere pomoći uključeni su i potresom pogođeni klijenti, prvo sa zagrebačkog, a potom i s područja Sisačko-moslavačke županije. Najčešće korišteni alati su bili, ili restrukturiranje dugovanja, ili moratoriji koji su odobravani na 3, 6 ili čak 12 mjeseci za djelatnosti u turizmu ili povezanih djelatnosti. Nakon isteka prvih zahtjeva mnogi su moratoriji i produljeni na principu individualnog pristupa i dužne pažnje koja je poklanjana svakom klijentu. Unatoč tome što nakon 31. ožujka 2021. ne postoji regulatorni okvir koji bi regulirao masovnije provođenje novih ili produljenje postojećih mjera, banka će svakako prilikom svakog pristiglog zahtjeva uzeti u obzir trenutnu situaciju te će kao i do sada individualnim pristupom pokušati sa svakim klijentom, kako poslovnim tako i privatnim, pronaći najbolje rješenje za sve sudionike. Međutim, uslijed isteka COVID-19 regulative, odnosno relaksiranih pravila vezanih uz restrukturiranje i klasifikaciju klijenata, odobrenjem takvih zahtjeva banka će u većini slučajeva biti primorana klasificirati takve kredite kao »loš dug«, dok je dosad to bio slučaj samo sa odobrenim zahtjevima koji nisu bili u skladu sa EBA/HNB Covid pravilima, tumače u OTP banci.

U Privrednoj banci Zagreb kažu da su »mjere moratorija usklađene s regulatornim smjernicama, te će se nakon isteka istih svaki slučaj poteškoća u podmirenju financijskih obveza razmatrati individualno, također, sagledavajući socioekonomsku situaciju klijenta, a osobito imajući u vidu i razumijevanje za obiteljske i zdravstvene razloge koji mogu utjecati na sveukupnu financijsku poziciju klijenta«.

– PBZ je proaktivno usmjeren na pronalaženje rješenja i dogovora s klijentima kod kojih je došlo do poteškoća. Nastoje se iznaći odgovarajuća rješenja i primjenjuju su različiti modeli ovisno o pojedinom slučaju, ali od ključnog utjecaja je kooperativnost klijenta, spremnost na suradnju te pravovremeno informiranje banke o svim čimbenicima koji mogu utjecati na podmirenje financijskih obveza, ističu u PBZ-u.

Standardne mjere

Erste banka u svojoj ponudi ima standardne mjere restrukturiranja koje u slučaju potrebe građani mogu iskoristiti neovisno o tome jesu li prethodno koristili Covid moratorij. Kada su u pitanju poslovni subjekti, ističu u Ersteu, velikom broju klijenata koji su odgodu ugovorili na rok od šest mjeseci, dodatno produljenje nije bilo potrebno, a klijenti iz segmenta turizma i s njime povezanih djelatnosti već su ranije bili ugovorili odgodu u trajanju od 12 mjeseci.

– Banka će u idućem razdoblju svakako, u izravnoj komunikaciji s njima, kroz individualni pristup i uvažavajući objektivne okolnosti u kojima se nalaze, nastojati pronaći optimalno rješenje koje pritom može uključivati i ugovaranje dodatnih mjera olakšica otplate kreditnih obveza ili likvidnosti u suradnji sa HBOR-om, HAMAG-om i EIF-om, koje ima u svojoj standardnoj ponudi. Dosadašnja iskustva govore u prilog tome da se otvorenim pristupom i transparentnom obostranom komunikacijom s klijentima koji dođu u probleme s otplatom kredita, u najvećem broju slučajeva pronađe optimalno rješenje, kada god je to realno moguće, ističu u Ersteu. Addiko banka je, vele u toj banci, »ponudila posebne mjere i moratorije za olakšavanje financijskih poteškoća klijenata pogođenim epidemijom i/ili potresom te u svojoj ponudi ima i redovne proizvode za restrukturiranje.«

– I dalje individualno pristupamo svakom zahtjevu klijenta, bilo za ponovljenim moratorijem, restrukturiranjem ili novim financiranjem, kažu u Addiko banci. RBA, HPB i Zaba nisu odgovorili na upit.

Nakon korištenja Covid odgode obratiti se savjetnicima

– Osnovni savjet klijentima je da, bilo da se radi o u slučaju produljene nemogućnosti plaćanja nakon korištenja Covid odgode ili nemogućnosti plaćanja koja je nastala ili će nastati naknadno, nikako ne čekaju gomilanje dospjelih obveza i dodatnih troškova, već se što prije jave svojim savjetnicima s ciljem iznalaženja optimalnog rješenja, poručuju iz Erste banke. Banka će, kažu, »nastaviti monitorirati i kvalitetno upravljati kreditnim portfeljem, u skladu s poslovnim politikama i važećim standardima u segmentu upravljanja kreditnim rizikom, ujedno poštujući sva regulatorna pravila i primjenjujući balansirani pristup koji uvažava objektivnu tržišnu situaciju, kao i potrebe svojih klijenata«.​