Veliki realizirani projekti, kao i oni koji su još u tijeku ili su tek u planovima, rezultirat će dodatnom revitalizacijom luke i prometnog pravca, kao i velikim brojem novih radnih mjesta koja će mladima omogućiti da ostanu u Rijeci ili dođu u nju živjeti

Rijeka Gateway, koncesionar novog kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali, od ponedjeljka, 26. lipnja službeno je preuzeo upravljanje terminalom, čime je počeo teći i koncesijski ugovor na rok od pedeset godina, kao i rok za izgradnju druge faze terminala, odnosno dodatnih 280 metara operativne obale, koju je Rijeka Gateway, prema koncesijskom ugovoru, dužan izgraditi u roku od deset godina, potvrdio je ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa.

– Ispunjeni su svi prethodni uvjeti, kako sa strane Lučke uprave Rijeka, tako i sa strane koncesionara, čime je ugovor stupio na snagu. Sada kreću pripremni radovi za početak građenja i opremanja terminala, pri čemu je koncesionar već odabrao izvođača radova. Rijeka Gateway je, prema propisanim uvjetima, dostavio i ugovore s dobavljačima za mehanizaciju i opremu terminala, tako da je i taj korak već učinjen, pa je realno očekivati da će terminal biti u funkciji u prvom kvartalu 2025., kazao je Vukorepa.

Ključni projekti

Ističe kako je preuzimanje terminala u biti jedan od zadnjih koraka u njegovom pokretanju i uspješan završetak Rijeka Gateway projekta, što se tiče Lučke uprave, iako još predstoje neki koraci, poput rješavanja elektroenergetskih priključaka, o čemu su u tijeku razgovori s HEP-om.

– Nije nas bilo puno koji smo vjerovali u potpunu revitalizaciju riječke luke i prometnog pravca. Počevši od uvjeta koje je Vlada RH tada postavila, prije 13-14 godina, da moramo pronaći strateškog partnera za Brajdicu koja u suprotnom ne bi dobila koncesiju na trideset godina. Kad smo krenuli u obilazak tržišta, vidjeli smo da interes ipak postoji. Nismo u početku o tome puno pričali, da ne ispadnemo neozbiljni, ali na kraju smo imali tri ponude, a ICTSI je dostavio najbolju financijsku ponudu i kao većinski vlasnik, s 51 posto udjela, zajedno s Lukom Rijeka koja ima 49 posto, pokrenuo kontejnerski terminal.

Da se to tada nije dogodilo, ne znam što bi danas bilo s riječkom lukom u cjelini. To je bio ključni projekt koji je pokazao da ovaj pravac ima smisla. To vidimo i po stalnom rastu prometa na terminalu koji je tada imao dvadeset zaposlenih, a sada ih ima više od dvjesto, uz još barem dvostruko ili trostruko više radnih mjesta izravno povezanih s terminalom, kaže Vukorepa.

Ulaganja su, nakon toga, nastavljena na praktički svim terminalima i dijelovima riječke luke, kao i željezničke i cestovne infrastrukture vezane uz nju, a kulminacija je bila izgradnja Zagrebačke obale i njezino preuzimanje od strane APM Terminalsa, tvrtke u većinskom vlasništvu Maersk grupe, s udjelom od 51 posto vlasništva u novoosnovanoj tvrtki Rijeka Gateway, uz 49 posto vlasničkog udjela domaće ENNA grupe.

– Rijeka Gateway do početka rada terminala planira zaposliti 300 ljudi, a ukupna investicija u terminal će biti blizu pola milijarde eura. Sjećamo se da se na natječaj za zainteresirane koncesionare 2013. nije bio javio nitko, bilo je komentara raznih svjetskih tobožnjih eksperata, u specijaliziranim časopisima, koji su sumnjali da će se itko javiti i na novi natječaj, nakon što je terminal izgrađen. A sada imamo koncesionara koji je jedan od najvećih svjetskih operatera terminala, u vlasništvu jedne od najvećih kontejnerskih brodarskih kompanija, ističe.

Praško pristanište

Jedan od najvećih projekata u narednim godinama, kada je riječ o riječkom lučkom bazenu je izgradnja nove operativne obale na Praškom pristaništu, između Visinovog gata i Bratislavske obale, za koji je Lučkoj upravi još prije gotovo dvije godine odobreno 1,8 milijuna eura bespovratnih sredstava iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF). Time će Luka Rijeka d.d., kao koncesionar u riječkom lučkom bazenu, dobiti više od 50 tisuća četvornih metara novog prostora za manipulaciju teretom, a taj je projekt jedan od ključnih za izdvajanje zaštićenog kompleksa lučkih skladišta Metropolis iz lučkog područja, nakon čega će biti predan na upravljanje Gradu Rijeci.

– U tijeku je izrada projekta, a u drugoj polovini ove godine, kada projekt bude gotov, planiramo aplicirati i za sufinanciranje izgradnje, čija je procijenjena vrijednost oko sto milijuna eura. To će biti multimodalni terminal koji će imati i pedeset metara dugu ro-ro rampu za ukrcaj i iskrcaj vozila s brodova. Naime, ulaskom ICTSI-ja, odnosno AGCT-a, na kontejnerski terminal Brajdica, riječka je luka ostala bez ro-ro terminala koji je povremeno u funkciji, u izvanrednim situacijama, ali sada ćemo dobiti i pravi ro-ro terminal, kaže ravnatelj Lučke uprave.

Za izdvajanje Metropolisa iz lučkog područja nužna je i izgradnja spojne ceste od lučkog bazena do Žabice, o čemu postoji suglasnost s resornim ministarstvom, Hrvatskim cestama i Gradom Rijeka, a Lučka uprava planira izgraditi i novi pješački most preko željezničkih kolosijeka kako bi olakšala pristup Metropolisu, ali i kontejnerskom terminalu.

Pročišćivač u Raši

Dovršena je, ističe Vukorepa, kompletna projektna dokumentacija za izgradnju novog pročišćivača otpadnih voda na terminalu za prekrcaj stoke u Raši, čime će biti ispunjeni suvremeni zahtjevi po pitanju zaštite okoliša na takvoj vrsti terminala, a Lučka će uprava i taj projekt prijaviti za sufinanciranje iz europskih fondova.

– Osim toga, taj će pročišćivač moći biti stavljen i u funkciju u sklopu projekta odvodnje u aglomeraciji Raša. Projekt je koordiniran s lokalnom samoupravom, na čemu posebno zahvaljujem načelnici Općine Raša Gloriji Paliski, na njenoj podršci i suradnji u realizaciji ovog projekta. Na stočnom terminalu Lučka uprava planira i postavljanje fotonaponske elektrane, kao i na drugim objektima pod njenim upravljanjem, među ostalim i na krovu upravne zgrade u Rijeci.

– Radimo i na projektu green parka na Gatu Karoline Riječke. Radi se o objektu koji bi izgledom bio sličan popularnoj »Karolini«, smještenom uz nju, koji bi bio višenamjenski, pri čemu bi se u njemu mogle održavati konferencije, ali i postaviti, primjerice klizalište zimi. Objekt bi bio energetski u najvećoj mjeri neovisan, s fotonaponskim panelima, a za njegovo grijanje i hlađenje planiramo ugraditi toplinsku pumpu koja bi koristila toplinsku energiju mora. Projekt planiramo predstaviti javnosti pred kraj ove godine.

Konačno ravnopravni

Lučka uprava Rijeka je prošlog tjedna preuzela upravljanje Udruženjem sjevernojadranskih luka (NAPA).

– NAPA konačno postaje prepoznatljiva, a nama je vrlo važna zbog realizacije zajedničkih projekata i nastupa prema Bruxellesu, kao i zbog zajedničke prezentacije i prepoznatljivosti prema Dalekom istoku, kao nama najvažnijem tržištu. Sada kad igramo svi pod istim uvjetima, jer je Hrvatska i Rijeka, osim u EU, ušla i u šengensku zonu i eurozonu, i kada smo svi u snažnim investicijskim ciklusima, a prometni pravac Sjeverni Jadran je postao prepoznatljiv, dijelom, na žalost, i zbog ruske agresije na Ukrajinu, NAPA je svima postala zanimljiva.

Sada konačno igramo zajedničku igru, povlačimo sredstva iz europskih fondova i sudjelujemo na istim koridorima. Konačno smo postali i svi jednaki za stolom. Na konferenciji u Trstu sam rekao da je naš model revitalizacije riječke luke ulazak koncesionara svjetskog glasa, jer na taj način jedino možemo kompenzirati izgubljenih preko dvadeset godina, tijekom kojih smo, što zbog rata, što zbog toga što nismo bili članica EU-a, bili u nepovoljnijem položaju, u odnosu na susjedne luke. S velikim igračima tu razliku možemo smanjiti u najkraćem mogućem roku, kaže Vukorepa.

Pred lukom i Lučkom upravom su još i izazovi projekta izgradnje dvokolosiječne pruge kroz Rijeku, koja će zahtijevati prilagodbu rada svih terminala, ulaganje u luku za rasute terete u Bakru i brojni drugi, no Vukorepa ističe kako će svi oni rezultirati dodatnom revitalizacijom luke i prometnog pravca, kao i velikim brojem novih radnih mjesta.

– To nije floskula. Otvorit će se puno kvalitetnih radnih mjesta koja će mladima omogućiti da ostanu u Rijeci ili dođu u nju živjeti, kaže Vukorepa.