OTOK LJUBAVI

Smaragdni grad zvonika: Rabljani žive za turizam i od turizma još od 18. stoljeća

Alenka Juričić Bukarica

Foto: TZG Rab/Franko Benić

Foto: TZG Rab/Franko Benić

Rabljani dogodine slave punih 135 godina organiziranog bavljenja turizmom



Još 1774. je talijanski teolog, prirodoslovac, putopisac i redovnik Alberto Fortis, u svojim zapisima s putovanja spomenuo da Rabljani »radije prodaju svoje proizvode strancima, nego da ih izvoze u Veneciju«


Organizirani prihvat i briga o strancima sa smještajem, hranom, liječnikom i turističkim radnikom, na Rabu se spominje u zapisima u kontinuitetu još od 18. stoljeća. Naime, još 1774. je talijanski teolog, prirodoslovac, putopisac i redovnik Alberto Fortis u svojim zapisima s putovanja spomenuo da Rabljani »rađe prodaju svoje proizvode strancima, nego da ih izvoze u Veneciju«. Rabljani dogodine slave punih 135 godina organiziranog bavljenja turizmom, godina kroz koje je svaka od njih smaragdni otok činila privačnijim i prepoznatljivijim svojim gostima.


Kralj Edward VIII. i Wallis Simpson u šetnji Rabom


U očima turista


– Rab svoje turiste ugošćuje i dulje od 130 godina, odnosno dogodine slavimo okruglih 135 godina organiziranog bavljenja turizmom, a tome svjedoče razni zapisi, poneki čak i iz 18. stoljeća. Meni osobno, jedan od najljepših je zapis o moguće najljepšoj vizuri Raba, vizuri naša četiri zvonika, koja i dalje ostavlja bez daha. Dolazeći s mora, iz barbatskog kanala, osvaja neočekivana ljepota, baš kao što ju je opisuje arhitekt i pisac Graham Jackson u svom djelu »Dalmacija, Kvarner i Istra« iz 1887. godine, kazala je na početku priče o razvoju turizma na Rabu Ivana Matušan, direktorica Turističke zajednice grada (TZG) Raba.




Graham Jackson, naime, u svom je opisu naveo sljedeće: »Zaobišavši južni kraj otoka, put opet kreće prema sjeveru i ulazi u ravan, otprilike jednu milju širok kanal između otoka Raba s desne strane, i dugog kamenog brdovitog grebena otoka Dolina s lijeve strane. S ove se točke može ugledati grad Rab udaljen oko šest milja na rtu nasuprot središnjem dijelu kanala.


Dok smo se približavali, potpuno nesvjesni da bi se tamo moglo nalaziti nešto što će nagraditi naš pothvat, naša su se očekivanja povećala kad smo ugledali ogroman zvonik koji je dominirao gradom. Rab zaslužuje biti poznat kao grad zvonika. Njegova su tri ostala tornja, iako manji i običniji od prvog, nalik njemu po stilu i vremenu izgradnje, oblih lukova i s oknima u sredini zida.


Ima nešto posebno u njihovom razmještaju u koloni na rubu poluotoka zbog kojeg se čini da mijenjaju svoj položaj svaki put kad promijenimo mjesto s kojeg ih promatramo.« Tako je Rab izgledao u očima turista prije više od 130 godina. U vremenu nakon takvih zapisa, 23. travnja 1889. godine prof. Leopold Schröter i prof. Froschauf iz Austrije načelniku općine Rab predaju pisani prijedlog za intenzivniji razvitak turizma Raba.



Kraljevsko kupanje u uvali Kandarola

Podsjetila je i kako je izuzetna godina rapskog turizma i 1936. Upravo je te godine na Rab doplovio engleski kralj Edward VIII. sa svojom družicom Wallis Simpson, te je ishodovao dozvolu od Općinskog vijeća da se goli okupaju u uvali Kandarola. Iako je na Rabu već 1934. otvorena prva plaža za nudiste, upravo se 1936. uzima kao početak naturizma na Rabu te slijedom toga Kandarola postaje prva nudistička plaža na Jadranu.

Službeni početak


– Iste je godine 16. svibnja općinsko vijeće to i prihvatilo, te proglasilo otok turističkom destinacijom i lječilištem, tako da se zapravo taj datum uzima za službeni početak organiziranog bavljenja turizmom u Rabu. Odluka Općinskog vijeća je donesena na temelju ugodnih klimatskih uvjeta i povoljnog djelovanja na oboljenja srca i dišnih organa.


Nedugo zatim na Rabu su se počeli graditi i prvi hoteli. Već početkom 20 stoljeća na Rabu postoji i nekoliko privatnih pansiona. Zanimljiva je činjenica da je Rab već 1930. godine postao jedno od najpoznatijih odmorišnih mjesta na Jadranu i od tada se, s izuzetkom ratnih perioda, broj turista na otoku stalno povećavao, pojasnila je Ivana Matušan koja se godina, odnosno događaj, uzima za početak organiziranog razvoja turizma u gradu Rabu.


Turističke tokove zaustavio je Drugi svjetski rat, nakon kojeg je bilo potrebno petnaestak godina za obnovu i novi početak rapskog turizma.


– Nakon osnutka Hotelsko-ugostiteljskog poduzeća Imperial, turizam dobiva novi zamah te u razdoblju od 1965. do 1990. postaje glavni pokretač turizma Raba. Rab je brojao dolaske i noćenja čak i u svojim počecima, tako da danas znamo kako je 1911. Rab posjetilo 1.900 gostiju, 1914. godine 6.000 gostiju, dok je 1939. ostvareno rekordnih 138.000 noćenja.


Početkom 1970-ih godina ostvaruju se prvi milijuni u noćenjima, a 1985. je bila godina kada je prvi put ostvareno dva milijuna noćenja na Rabu, istaknula je direktorica TZG-a Raba. Dodala je i kako se nakon Domovinskog rata mijenja tip rapskog turizma pa tako brojni privatni iznajmljivači obilježavaju noviju povijest Raba. Dolaskom Valamar Riviere na rapsku scenu, počinje proces još jedne transformacije rapskog turizma kroz čitav niz investicija i novih, inovativnih pristupa turizmu.


– No, bez obzira na sve promjene koje je Rab proživio ili će proživjeti, stihovi pronađeni na jednoj dopisnici našeg rapskog kolekcionara, od prije gotovo 130 godina, kazuju ono što je zasigurno i danas u srcima naših turista kada odlaze s Raba: »Budi mi pozdravljen, moj lijepi Rabe, dragi otoče, ponosni grade. Mir i vedrina bujaju, znaj, samo uz tvoj sunčevi sjaj«, zaključila je Ivana Matušan.



Prekaljeni pomorci na “našim trajektima”

Rab ima još jednu posebnost, a to je da ima vlastitog brodara. Rapska plovidba d.d., kao lokalni brodar u vlasništvu Rabljana, u ovoj godini obilježava 60. obljetnicu održavanja trajektne linije u povezivanju otoka s kopnom. Priča je počela sada već davne 1963. godine, kada su Rabljani donijeli odluku da osnuju vlastitu otočnu trajektnu flotu.


– Trajekt “Četiri zvonika” izgrađen je u brodogradilištu Dalmont u Kraljevici i najmlađi je od svih trajekata koji održavaju državne trajektne linije, a sve linije, osim linije Stinica – Mišnjak, održava Jadrolinija. Kako ga volimo nazivati, “naš trajekt” prometuje i po opasnim burama i jugu, s obzirom na to da su kapetani prekaljeni pomorci, navikli na opasne uvjete. Iz svih razloga već navedenih, prometna povezanost je odlična, bez obzira što je Rab i dalje ipak – otok, poručila je direktorica rapskog TZ-a.