Zbog prekida frakcioniranja krvne plazme u Imunološkom zavodu, Hrvatska na uvoz skupih bioloških lijekova iz plazme danas troši 13,2 milijuna eura godišnje.

Da bi se osigurala samodostatnost u opskrbi plazmom, Ministarstvo zdravstva planira do 2026. godine utrostručiti njenu proizvodnju u Hrvatskoj, s postojećih 22.000 na 60.000 litara godišnje.

Posao prerade i proizvodnje lijekova iz plazme preuzeo bi ponovo Imunološki zavod, što bi zdravstvu donijelo značajnu uštedu, a hrvatskim građanima osiguralo kvalitetnije liječenje.

Prema nacrtu Nacionalnog programa opskrbe Republike Hrvatske lijekovima proizvedenim iz ljudske plazme 2023-2026. koji je ušao u javnu raspravu, već do kraja ove godine planira se povećanje prikupljene količine plazme za frakcioniranje na 30.000 litara. Da bi se ostvario željeni cilj, morat će se povećati broj darivatelja koji danas čini oko dva posto populacije.

Povoljniji učinak

Lijekovi iz plazme domicilne populacije dokazano imaju povoljniji medicinski učinak u odnosu na lijekove iz plazme donatora iz drugih dijelova svijeta.

Ljudska plazma izvor je klinički vrijednih proteina – albumina, imunoglobulina, faktora zgrušavanja krvi i drugih, koji se najčešće primjenjuju u imunologiji, hematologiji, neurologiji i u jedinicama intenzivne skrbi.

S oko 190.000 doza krvi, iz čega se izdvoji oko 50.000 litara plazme, Hrvatska bi mogla doći do željene samodostatnosti, ali preradu i proizvodnju, umjesto stranih farmaceutskih tvrtki, mora preuzeti Imunološki zavod.

Kako se doznaje u IMZ-u, uskoro bi trebao biti raspisan natječaj za izgradnju pogona za frakcionaciju plazme ukupne vrijednosti 27 milijuna eura, gdje će se 85 posto iznosa pokriti sredstvima EU-a kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija, a 15 posto državni proračun.

Gotovo sve je spremno za pokretanje projekta gradnje novog pogona u Rugvici, potvrđuje nam uz dozu opreza ravnatelj IMZ-a, Vedran Čardžić.

– Ne usudim se prognozirati nakon što nam je dva puta zbog proceduralnih razloga otpao natječaj za zmijski otrov, a treći je u tijeku. Javni natječaji su lutrija, no ako sve prođe kako treba, za izgradnju pogona trebalo bi nam godinu i pol dana, kaže Čardžić.

Tada bi plazmu hrvatskih darivatelja, koja se sada prerađuje u inozemnim pogonima, a onda kao gotovi lijek pod drugim imenom vraća u Hrvatsku, IMZ mogao brendirati i registrirati kao vlastiti proizvod.

– Bila bi to financijska ušteda, ali još je važnije da bi Hrvatska postigla samodostatnost s vlastitom proizvodnjom lijekova iz vlastite plazme i vlastitog zmijskog antitoksina.

Uz preradu 55.000 litara plazme, projekt bi se u potpunosti isplatio za pet godina i dva mjeseca, precizan je Čardžić.

Angažman darivatelja

Hrvatska bi se tako pridružila malobrojnom krugu zemalja koje imaju takvu proizvodnju. SAD je glavni svjetski dobavljač plazme za frakcioniranje, sa izvozom od 60 posto.

U EU samodostatne su samo četiri zemlje članice, Njemačka, Austrija, Češka i Mađarska, koje daju novčanu naknadu donatorima plazme, a ostale zemlje ovise o uvozu.

Zbog očekivanog rasta potražnje za lijekovima iz plazme, više je europskih država pokrenulo programe za prikupljanje više izvorne plazme.

Da bi se došlo do željene količine plazme, i Hrvatska će uvesti tzv. plazmaferezu, darivanje izvorne plazme pri kojem se iz krvi izvlači samo plazmu, a ostatak se vraća u organizam.

Na taj način plazma se može darivati češće u odnosu na darivanje krvi, s razmakom od minimalnih tri mjeseca. I to traži angažman darivatelja, pa iz IMZ-a najavljuju javne kampanje i pozive građanima na doniranje.

– Nije realno očekivati da se broj darivatelja krvi udvostruči, zato predviđamo da se po transplantacijskim centrima krene s plazmaferezom.

Kad bi se to uvelo, kroz četiri godine mogli bismo doći do 55.000 litara, koliko bi nam prema sadašnjim potrebama trebalo, veli Čardžić.

Već sada je, kaže, IMZ na 25.000 prikupljenih litara plazme godišnje, a kako se broj darivanja nakon pandemije polako vraća na staro, do kraja godine mogli bismo doći do ciljanih 30.000.

U Hrvatskoj je danas darivanje krvi dobrovoljno i bez novčane naknade, no darivalji imaju pravo na slobodan dan na dan dobrovoljnog davanja krvi, a nakon što darivatelji prijeđu 25 odnosno 35 darivanja, ovisno o spolu, imaju pravo na besplatnu premiju dopunskog zdravstvenog osiguranja.