RIJEKA – Doktor znanosti Mensur Ferhatović predavač je na više kolegija na stručnom, specijalističkom i diplomskom studiju sigurnost na radu, vezanih za ustroj i taktiku vatrogastva, preventive požara te zapovijedanje i rukovođenje intervencijama.

Električna vozila

Osim teoretskih, svoja stručna i praktična znanja koja prenosi studentima može zahvaliti svom više od tri desetljeća dugom iskustvu u vatrogastvu, a trenutačno je i pomoćnik zapovjednika za preventivu i opće poslove Javne vatrogasne postrojbe Grada Rijeke.

– Kao i svaka druga djelatnost, i vatrogastvo je izloženo izazovima praćenja novih tehnologija. Posebnost vatrogastva je u tome što razvoj tehnologije pratimo kao korisnici novih tehnologija koje se mogu primijeniti u vatrogasnoj službi, ali i kao služba koja razvoj tehnologije prati sa sigurnosnog aspekta u slučaju požara, eksplozija ili drugih ugroza i potencijalnih opasnosti koje ti rizici predstavljaju po život i zdravlje korisnika, ali i vatrogasaca na intervenciji, objašnjava Ferhatović. Kao primjer navodi trend korištenja električnih vozila čiji se broj rapidno povećava na našim cestama jer električna vozila predstavljaju poseban izazov za vatrogasce zbog velikog rizika koji nastaje u slučaju požara ili spašavanja u slučaju pada vozila u more i druge vodene površine.

– Proizvođači ne pružaju adekvatne i pravovremene sigurnosne upute, kao i upute za djelovanje u slučaju nesreća, pa se vatrogasna služba samostalno educira i pronalazi rješenja. Razvoj novih tehnologija u industriji ili onih za širu primjenu zahtijeva i razvoj novih tehnologija i taktika u vatrogastvu, kaže Ferhatović. Uvođenje novih tehnologija u vatrogastvu olakšava i unapređuje vatrogasnu službu i povećava sigurnost vatrogasaca pri intervencijama.

– Primjerice, bespilotne letjelice nam mogu služiti za izviđanje, sagledavanje obujma požara ili pak mjerenje koncentracije opasnih plinova ili para, što utječe na sigurnost vatrogasaca i planiranje vatrogasne intervencije, napominje Ferhatović. Što se tiče JVP-a Grada Rijeke, poznato je da je uvijek prednjačila u primjeni novih tehnologija, taktičkih nastupa ili uopće inovacijama.

– Tako smo i 2017. godine prvi nabavili komplet za satelitsku komunikaciju. Nakon što sam sudjelovao na konferenciji »Dani svjetske televizije« 2015. godine, rodila se ideja da se tehnologija koju koriste televizijske kuće implementira i koristi u vatrogasnoj službi. Nakon velikog požara na Velebitu 2017. godine, kada postojeći sustavi komunikacije nisu funkcionirali, te se više od 15 dana požar nije mogao kontrolirati niti organizirati njegovo gašenje, nabavili smo set satelitske komunikacije koji je postavljen na zapovjedno vozilo. Tada smo prvi put koristili ovaj sustav, a nakon toga smo ga i kupili i postavili na zapovjedno vozilo JVP-a Rijeka. Ovo vozilo je imalo veliku ulogu u saniranju posljedica potresa na Baniji jer je tada bio glavni i jedini sustav komunikacije vatrogasnih službi na potresom pogođenom području, kaže Ferhatović.

Edukacija kadrova

Na pitanje kako je trenutačno opremljen JVP Rijeka kada su u pitanju hrvatski, odnosno svjetski standardi, Ferhatović kaže da JVP Grada Rijeke prati standarde i kontinuirano nabavlja vozila i opremu za izvođenje vatrogasnih intervencija.

– Nažalost, niti vatrogasne službe nisu pošteđene utjecaja globalne krize, pa se i korištenje financijskih resursa mora pažljivo planirati. Ulažu se značajna sredstva na opremanje vatrogasaca osobnom i skupnom zaštitnom opremom koja udovoljava najvišim europskim standardima. Ulaže se i u edukaciju i školovanje vatrogasnih kadrova, po čemu prednjačimo u Hrvatskoj. U prilog tome govori i podatak da JVP Grada Rijeke ime najveći postotak kadrova više ili visoke stručne spreme po broju zaposlenih od svih vatrogasnih postrojbi u Hrvatskoj, govori Ferhatović.

Vatrogastvo je opasan posao, pa nas zanima koje su najčešće povrede i bolesti kod profesionalnih vatrogasaca, jer su vatrogasci na intervencijama izloženi svim vrstama rizika, a posebno mehaničkim i toplinskim opasnostima, kemijskim, biološkim i fizikalnim štetnostima te naporima i fizičkom prenaprezanju.

Oprema od 35 kilograma

– Zbog neizvjesnosti o tijeku intervencije i prisutnim rizicima te zbog ružnih događaja i prizora kojima svjedoče, stres uzrokuje različite poremećaje organizma. Zbog svega teško je precizno utvrditi najčešće povrede i bolesti kod profesionalnih vatrogasaca. Široka je lepeza ozljeda kod vatrogasaca kao što su razne vrste prijeloma, iščašenja, opeklina i dr., ovisno o izvoru i vrsti rizika. Najčešće bolesti kod vatrogasaca su pretežno uzrokovane stresom pa je povećana pojava povišenog krvnog tlaka, dijabetesa, poremećaja rada štitnjače, ali i srčanih tegoba. Budući da vatrogasni posao zahtijeva maksimalno psihofizičko naprezanje u izrazito nepovoljnim uvjetima, kao što je to toplina, produkti izgaranja, konfiguracija terena i slično, a pritom vatrogasci na sebi imaju osobnu zaštitnu opremu koja ukupno teži oko 35 kilograma, česta je pojava infarkta miokarda kod vatrogasaca, objašnjava Ferhatović.