Negativan utjecaj rudarenja kriptovaluta na okoliš jedan je od glavnih argumenata zašto kriptovalute ne bi trebale biti sredstvo plaćanja budućnosti, a novo istraživanje objavljeno u žurnalu Joule moglo bi samo doprinijeti rastućoj kontroverzi oko ugljičnog otiska bitcoina.

Naime, udio obnovljive električne energije koji pokreće rudarenje bitcoina pao je s prosječnih 41,6 posto u 2020. na 25,1 posto u kolovozu 2021. godine, prema studiji naziva Revisiting Bitcoin’s Carbon Footprint. Osim toga, čini se da bi najpopularnija kriptovaluta mogla biti odgovorna za 65,4 megatona CO2 godišnje kao nusprodukta rudarenja, što je usporedivo s emisijama na razini zemlje veličine Grčke.

Prije nego što su kineske vlasti naredile suzbijanje rudarenja i trgovanja kriptovalutama, a regulatori zabranili financijskim institucijama da nude usluge vezane uz kriptovalute, Kina je bila primarno središte rudara bitcoina i činila je više od 60% ukupnog hash ratea Bitcoin mreže. Međutim, opća zabrana koju je nametnula vlada dovela je do migracije većine rudarskih farmi u Sjedinjene Države, Rusiju i Kazahstan.

Udio obnovljivih izvora energije u rudarenju bitcoina drastično je pao nakon što su rudari izgubili pristup električnoj energiji proizvedenoj na hidroelektranama iz kineskih pokrajina Sichuan i Yunnan, dakle iz obnovljivih izvora. Oni su tijekom ljeta koristili hidroenergiju, da bi se zimi prebacivali na ugljen, no čim je Kina zabranila rudarenje bitcoina, električna struja proizvedena kineskim ugljenom, zamijenjena je onom iz kazahstanskih termoelektrana pogonjenih ugljenom najgore vrste što se tiče zaštite okoliša, s najviše ugljika. Istovremeno, u SAD-u je kineska hidroenergija zamijenjena prirodnim plinom s obzirom da su omiljena odredišta kriptorudara postale savezne države koje koriste manje obnovljive energije od nacionalnog prosjeka: Teksas, Kentucky i Georgia. Kentucky čak nudi porezne olakšice kako bi privukao rudare i podržava proizvodnju ugljena na svom teritoriju.

Više od 200 tvrtki i pojedinaca lani je pokrenulo Crypto Climate Accord, obvezujući se na net-zero operacije do 2030. koje bi uglavnom uključivale prelazak na obnovljive izvore energije. No, kako pokazuje studija, ovaj dobrovoljni sporazum nije rješenje jer je mreža zapravo postala manje „zelena“ tijekom godine.

Međutim, studija časopisa Joule zapravo je u suprotnosti s izvješćem koje je pokrenulo Vijeće za rudarenje Bitcoina na čelu s izvršnim direktorom MicroStrategya Michaelom Saylorom, u kojem se tvrdi da Bitcoin mreža koristi do 66% održive energije. Čeka se istraživanje neke državne, neutralne institucije da objektivno “izmjeri” iz kojih se izvora energije napaja globalno rudarenje bitcoina.

Jer MicroStrategy neutralan nije s obzirom da ova privatna investicijska tvrtka živo zainteresirana da bitcoin prikaže u što boljem svjetlu i da jača svoju poziciju na tržištu. Naime, MicroStrategy drži u svojim rukama sveukupno preko 90 tisuća bitcoina koji danas vrijede oko 3,7 milijardi dolara. Bitcoin je na današnji dan na vrijednosti od skoro 41 tisuća dolara, a svoje su bitcoine poduzetni ljudi iz MicroStrategyja kupili za prosječnu cijenu nešto manju od 24 tisuće dolara. Michael Saylor je još zainteresiraniji da je bitcoin na dobrom glasu: svojih je preko 17 tisuća bitcoina – koji danas vrijede preko 700 milijuna dolara – kupio po prosječnoj cijeni od od nešto manje od 10 tisuća dolara što znači da ih je platio 175 milijuna dolara.