Lektorati za mađarski, makedonski, poljski, slovenski jezik prepoznatljive su i istaknute sastavnice Filozofskog fakulteta u Rijeci, kaže dekan prof. dr. sc. Aleksandar Mijatović dodajući da se u njima ogleda raznovrsnost i otvorenost ponude Fakulteta.

– Na to smo iznimno ponosni. Za ove jezike vlada velik interes među studentima Filozofskog. To su jezici država s kojima Hrvatska ima gospodarsku, turističku, kulturnu i političku suradnju i razmjenu. Stoga vjerujemo da bi ove jezike mogli upisivati studenti, ali i profesori, drugih sastavnica Sveučilišta u Rijeci.

Priprema se format u kojem će lektori nuditi tečajeve za šire građanstvo. Vjerujemo da bi lektorati mogli biti jezgre razvoja budućih sastavnica i studijskih programa Fakulteta. Nastavit ćemo razvijati postojeće i otvarati nove lektorate, najavljuje dekan.

Poljski jezik

Najstariji među lektoratima riječkog Filozofskog fakulteta je onaj poljskog jezika koji u okviru Odsjeka za kroatistiku djeluje već 23 godine, a njegova voditeljica, Agnieszka Rudkowska, objašnjava da studenti kroz lektorat imaju mogućnost učenja poljskoga jezika kroz ukupno osam semestara.

– Osim toga izvodi se nastava na hrvatskom jeziku iz predmeta poljska kultura i civilizacija, poljska kinematografija i poljska književnost 19. i 20. stoljeća. Kao obavezan predmet poljski se jezik podučava i na diplomskom prevoditeljskom studiju. U okviru lektorata pokrenut je i fakultetski program cjeloživotnog učenja pod nazivom »Suvremena Poljska: jezik i kultura«. Program se izvodi online i pruža mogućnost učenja poljskoga jezika i kulture svim građanima Hrvatske. U ovoj akademskoj godini program pohađa više od 30 polaznika, navodi Rudkowska.

U okviru lektorata organizirane su i izvannastavne aktivnosti, poput obilježavanja važnijih događaja za Poljsku, izložbi, radionica za djecu i slično. Tako je poljski državni praznik Dana nezavisnosti obilježen u vili na Pećinama, u kojoj se u međuratnom razdoblju nalazio Počasni poljski konzulat, a prije nekoliko godina organiziran je flashmob – čitanje poljskog pjesništva na ulicama grada Rijeke. Lektorat surađuje s Veleposlanstvom Republike Poljske u Republici Hrvatskoj, Počasnim Konzulatom Republike Hrvatske u Krakovu, Gradskom knjižnicom i čitaonicom »Viktor Car Emin« u Opatiji te s poljskim kulturnim udrugama u Hrvatskoj.

Agnieszka Rudkowska

Makedonski jezik

Nakon poljskog na Filozofskom je fakultetu pokrenut i Lektorat za makedonski jezik koji ove godine obilježava 15. obljetnicu djelovanja, a lektorica mr. sc. Biljana Stojanovska ističe da počeci makedonistike u Rijeci sežu u početke osamdesetih godina kada su makedonistički kolegiji bili obvezni za studente južne slavistike.

– Teren za otvaranje Lektorata za makedonski jezik pripremao se sustavno i promišljeno. Bili su potpisani bilateralni ugovori između Sveučilišta u Rijeci i Sveučilišta u Skopju, organizirani su skupovi na temu hrvatsko-makedonskih književnih, jezičnih i kulturnih veza. Otvorenost Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci za budući lektorat za makedonski jezik bila je od velike važnosti, a najznačajniju ulogu i najveće zasluge za utemeljenje Lektorata ima profesor emeritus Goran Kalogjera, kaže mr. sc. Stojanovska.

Za prvog lektora makedonskoga jezika izabran je prof. dr. sc. Vasil Tocinovski, a nakon njegovoga šestogodišnjeg lektorskog angažmana na lektorsko mjesto dolazi mr. sc. Ana Azeska, dok je mr. sc. Stojanovska aktualna lektorica. Lektorat provodi nastavnu, znanstvenu i izdavačku djelatnost. Nudi brojne izborne kolegije iz makedonskoga jezika, književnosti i kulture na preddiplomskom i diplomskom studiju Hrvatski jezik i književnost te na Prevoditeljskom diplomskom studiju.

– Po broju studenata, Lektorat za makedonski jezik najbrojniji je Lektorat za makedonski jezik u svijetu. Zbog uspješnoga predstavljanja makedonistike u hrvatskome kulturnom kontekstu Sveučilište Sv. Ćirila i Metoda u Skopju dodijelilo je 2018. godine Sveučilištu u Rijeci priznanje za promociju i afirmaciju makedonskoga jezika, književnosti i kulture. Svake godine studentima i nastavnicima Filozofskoga fakulteta dodjeljuju se stipendije za sudjelovanje na Ljetnoj školi za makedonski jezik, književnost i kulturu u Ohridu i na Zimskoj školi za makedonski jezik, književnost i kulturu Međunarodnoga seminara za makedonski jezik, književnost i kulturu Sveučilišta Sv. Ćirila i Metoda u Skopju, naglašava mr. sc. Stojanovska.

Ističe i da Lektorat odlično surađuje s Makedonskim kulturnim društvom »Ilinden« iz Rijeke i s makedonskim Kulturno-informativnim centrom u Zagrebu, a povodom 15 godina djelovanja izdana je i svečana monografija »S pogledom prema Europi« čije su urednice: prof. dr. sc. Vesna Mojsova Čepiševska, prof. dr. sc. Natalija Popovska i mr. sc. Biljana Stojanovska.

Mr. sc. Biljana Stojanovska

Slovenski jezik

Prije nepunih pet godina na Filozofskom fakultetu otvoren je i Lektorat slovenskog jezika, koji je riječkim studentima omogućio učenje tog jezika na sveučilišnoj razini. Lektorat, koji je nastao zajedničkom inicijativom tadašnje slovenske veleposlanice u Hrvatskoj Smiljane Knez i rektorice riječkog sveučilišta prof. dr. sc. Snježane Prijić Samaržija, prvi su studenti upisali u ljetnom semestru 2019. godine u sklopu izbornog kolegija pri Odsjeku za kroatistiku.

– Od tada su prošle četiri godine i lektorat je opravdao početno povjerenje i očekivanja: zbog velikog interesa studenata – kako s kroatistike, tako i s drugih studija – zainteresirani mogu na preddiplomskom studiju upisati izborne kolegije iz Slovenskog jezika 1, 2, 3 i 4. Za sve, koji žele više, lektorat slovenskog jezika, u suradnji s Centrom za slovenski jezik kao drugi i strani jezik dodjeljuje stipendije za sudjelovanje na ljetnom Seminaru za slovenski jezik, literaturi i kulturu na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Ljubljani, navodi lektor dr. sc. Klemen Lah.

Lektorat odlično surađuje i sa Savezom slovenskih društava u Hrvatskoj, čije je sjedište u Rijeci te Slovenskim domom KPD ‘’Bazovica’’, a sada redovito, nekoliko puta godišnje, ugošćuje slovenske profesore i umjetnike i tako pridonosi ionako živoj kulturi Rijeke.

– Možemo reći da su se lektoratom slovenskog jezika potvrdile riječi dr. sc. Ines Srdoč-Konestra, kako se s time nastavlja »riječka tradicija multikulturalnosti i višejezičnosti«, ističe dr. sc. Lah.

Dr. sc. Klemen Lah

Mađarski jezik

Najmlađi, Lektorat za mađarski jezik, na Filozofskom fakultetu djeluje tri godine u okviru Mreže gostujućih profesora mađarskog Ministarstva vanjske politike i vanjske trgovine. Studentima cijelog Sveučilišta nude se izborni predmeti Mađarski jezik 1. do 4. kao i predmeti vezani za mađarsku kulturu što izaziva veliki interes. Ove akademske godine pokrenut je i četverosemestralni kolegij Mađarski jezik za prevoditelje na Prevoditeljskom studiju.

– Moto Lektorata je: »Ja govorim mađarski, a koja je tvoja supermoć?« što pokazuje da znanje mađarskog jezika itekako povećava konkurentnost na tržištu rada. Lektorat redovito organizira događaje kako bi promovirao mađarsku kulturu u Rijeci. To uključuje veliki broj manifestacija, više izložbi, predstavljanja knjiga, mađarskih folklornih priredbi, dana mađarske kuhinje, prezentaciju teqballa i slično, priča lektorica Eszter Tamaskó.

Studenti Lektorata imaju priliku i posjetiti Mađarsku te sudjeluju u ljetnim školama mađarskog jezika u Pečuhu, Budimpešti i Debrecenu. Tamaskó kaže da Lektorat ima cilj njegovati mađarsku baštinu u Rijeci, surađuje s lokalnim institucijama i služi kao most između hrvatskih i mađarskih istraživača kako bi se obrađivala riječka građa u mađarskim izvorima, arhivima i muzejima, ali i kako bi dao znanstveni doprinos riječkoj povijesti.

Eszter Tamaskó