Pad školskog aviona Zlin 242 L, u kojem su smrtno stradali natporučnik Marko Novković i poručnik Luka Jagatić, dogodio se u trenutku kada su piloti izvodili figuru “zvono” u sklopu obuke akrobatskog letenja. U jednoj etapi izvedbe avion je izgubio uzgon i pao u kovit, vrtložno kretanje prema tlu, piše Slobodna Dalmacija.

Međutim, umjesto da upravljačku palicu gurne prema naprijed, kako bi oborio nos aviona i dobio na brzini, pilot Novković je zadržao palicu prema sebi, tako da avion nije dobio potrebno opstrujavanje krila za izlazak iz kovita i povratak u normalan let.

Avion je prije udara ostao bez progresivne brzine kretanja, naprosto je “stao” u zraku, i praktički u slobodnom padu tresnuo na suhozid, a potom se zapalio…

Ovako okolnosti pada školskog aviona Zlin 242 L u Biljanima Donjim kod Benkovca opisuje naš sugovornik koji je imao priliku vidjeti videozapis posljednjeg leta pilota Hrvatskog ratnog zrakoplovstva natporučnika Marka Novkovića te polaznika letačke selekcijske obuke poručnika Luke Jagatića. Avion Zlin srušio se u četvrtak, 7. svibnja oko 16 sati na obučnom letu, pola sata nakon polijetanja iz vojne baze u Zemuniku. Ako je suditi po izjavi očevica, da je zrakoplov posljednjih deset sekundi letio bešumno, moguća posljedica je i zastoj motora na premaloj letnoj visini.

Premala visina

– Vrlo je moguće da su “zvono” izvodili na premaloj visini. Trenažna zona za obuku na školskim avionima je minimalno 600 metara iznad tla, a za izvođenje akrobatskih elemenata je puno veća, baš kako bi piloti u slučaju nepredviđenih situacija imali dovoljno prostora i vremena da uvježbanim manevrom izbjegnu nesreću – kaže naš sugovornik iz krugova bliskih istrazi.

Zvono je element u kojem se avion penje vertikalno i na tom putu postupno gubi brzinu sve dok se ne zaustavi i počne vraćati “u rikverc”, repnim dijelom prema zemlji.

U trenutku pada prema dolje, piloti trebaju upravljačku palcu povući prema sebi kako bi se avion okrenuo oko poprečne osi, spustio nos prema zemlji, dobio na brzini i uspostavio normalne parametre leta. Međutim, pri izlasku iz figure došlo je do sloma uzgona. Pad brzine naime smanjuje opstrujavanje na krilima potrebno da bi se proizveo uzgon koji avion drži u zraku. Kako se slom uzgona u pravilu događa na jednom krilu ranije nego na drugom, avion se tada počne obrušavati okrećući se oko onog krila na kojem je najprije došlo do sloma uzgona.

U ovom slučaju se radilo o lijevom krilu, dakle kovitu, odnosno vrtložnom poniranju preko lijevog krila. Da bi se kompenziralo takvo kretanje, odnosno izišlo iz kovita, potrebno je zaustaviti rotaciju zrakoplova nožnim komandama pravca, suprotno od smjera rotacije, jer se repno kormilo pravca pomiče nožnim komandama. Koordinirano, pilot treba i palicu odgurnuti od sebe kako bi avion spustio nos i dobio na brzini. Pilot Novković je zaustavio rotaciju zrakoplova, jer se počeo okretati na desnu stranu, ali je iz nekog razloga zadržao palicu prema sebi.

– Na snimci se vidi da je palicu povučenu prema sebi držao sve do pada. Zašto je tako postupio ne znam, to bi trebala otkriti istraga, ali avion je ostao bez progresivne brzine. Gotovo da se više i nije kretao put naprijed, nego samo prema dolje, i tako je ostao. Moguće da mu se ugasio i motor te je pao u slobodnom padu – kaže naš sugovornik.

Prostor za manevar

Cijela ta situacija u kojoj su se zatekli natporučnik Novković i poručnik Jagatić trajala je manje od minute. Pretpostavlja se da su zvono izvodili na visini nižoj od propisane, koja Novkoviću, iako iskusnom pilotu, nije omogućila prostor za potreban manevar.

Naime, tijekom izvedbe može se zbog sloma uzgona “ispasti” iz figure pa je tada pilotima potrebna visina da se izvuku. Novković i Jagatić tu priliku očito nisu imali.

–​ Novković je bio iskusan pilot, uostalom, letio je na Pilatusu kao član “Krila Oluje”, i dugo na Zlinu. Zlin se koristi za osnovnu školsko-akrobatsku obuku te je osjetljiviji i zahtjevniji za upravljanje od Pilatusa. Za Pilatus kažu da je Mercedes među školskim avionima, on je dizajniran tako da “ispravlja” greške pilota, a komande su mu puno uravnoteženije. Pilatus oprašta greške, a sa Zlinom valja biti puno oprezniji – ističe naš izvor.

Osim toga, Zlin nije tako uravnotežen kao Pilatus. Naizgled vam se može činiti da su svi Zlinovi isti, ali piloti osjećaju tu finu razliku od jednog do drugog primjerka istog modela. Primjerice, s nekim Zlinom pilotu će za izlazak iz kovita trebati jedan krug, a s drugim četvrtina kruga više. Nekome se to može činiti nebitnom razlikom, ali u situacijama u kojima su se našli Novković i Jagatić, to može biti presudno i zato treba voditi računa o rezervi visine – kaže naš sugovornik, dodajući da se akrobatski letovi sigurno mogu izvoditi na visinama od dvije tisuće metara, koja daje dovoljno vremena za ispravljanje krivih manevara, piše Slobodna Dalmacija.