dragulj hortikulturne baštine

Oaza izgrađena iz ljubavi sačuvala i Šišinu mirinu

Aleksandra Kućel Ilić

AMERIKANSKI VRTOVI SNIMIO : SERGEJ DRECHSLER

AMERIKANSKI VRTOVI SNIMIO : SERGEJ DRECHSLER

Poduzetni Mađar, koji je u Opatiju doputovao iz Amerike gdje se obogatio prodajom paprike, 1926. godine je za svoju suprugu Hildu von Hortenau izgradio botnički vrt terasastog tipa s pogledom na more koji »oduzima dah«.



Kvarnerska perla Opatija, poznata po uređenim perivojima, u svojoj »cvjetnoj ogrlici« ima i jedan »skriveni biser«. Riječ je o pravom dragulju opatijske hortikulturne baštine koji se ne nalazi u samom središtu grada, već iznad Nove ceste. Tu se na približno 9.000 »kvadrata« terasastih vrtova, osmišljenih prije 97 godina zahvaljujući inozemnom kapitalu, smjestilo pravo malo carstvo zelenila i cvijeća s tako lijepim pogledom na Kvarner da je postalo neizostavno mjesto za »pospremanje uspomena« uz pomoć fotoaparata i mobitela.


Tisuće ruža


Kako je nezaboravni opatijski kutak nastao, može se saznati iz objavljenih knjiga o povijesti grada, a zanimljivo je da je »glavni i odgovorni« za izgradnju i osmišljavanje ovih vrtova bio Mađar Mihaly Pal Kuczor. Ovaj je poduzetni Mađar, koji je u Opatiju doputovao iz Amerike gdje se obogatio prodajom paprike, 1926. godine realizirao dobru ideju – izgradio botanički vrt terasastog tipa s pogledom na more koji »oduzima dah«. S obzirom na to da je bogatstvo stekao u Americi i samu su lokaciju u Opatiji prozvali »Amerikanskim vrtovima« ili u lokalnom govoru »Merikanskim vrtovima« te je taj naziv ostao sve do danas.


Otvorenju botaničkog vrta kumovala je ljubavna priča, jer je Kuczor za svoju životnu družicu odabrao i oženio Hildu von Hortenau iz Opatije, izvanbračnu kćer bečke balerine Marije Schleinzer i nadvojvode Otona Habsburškog, nećaka cara Franje Josipa. Upravo je supruzi u čast ovaj agilni Mađar i »Merikan« uredio i otvorio prvi botanički vrt u Opatiji koji je bio jedinstven i sadržajan, pa se za njegovo razgledavanje u to vrijeme morala kupiti ulaznica. Oazu zelenila, cvijeća, kaskada i kolonada, stazica i subišta, zanimljive parkovne arhitekture iznad opatijske gornje prometnice, karakterizirali su monumentalni ulaz s ceste, kolonada od 15 stupova te isto toliko piramidalnih čempresa, ali i impozantna ruševina Šišina mirina sačuvana zahvaljujući činjenici da je Kuczor mogao kupiti zemljište samo ako sačuva ruševne zidine. Ulaznica u vrt, u kojem su se uz ostalo mogle pogledati gardenije, kamelije, magnolije, tisuće ruža, australske agave, ali i vinogradi i razno mediteransko bilje, iznosila je pet tadašnjih lira.


AMERIKANSKI VRTOVI, SNIMIO : SERGEJ DRECHSLER


Povratak vrtova




Vrijedno ostvarenje perivojne arhitekture, Amerikanski vrtovi, godinama su bili napuštena lokacija, a do 2003. godine služili su kao rasadnik u sklopu tvrtke Parkovi iz Opatije. Zatim je čitavo desetljeće »zelena lokacija« mirovala i čekala »bolje dane« i svježe ideje, a kapital ovog puta nije stigao iz Amerike, već iz pretežno domaćih i europskih izvora i tajne koje su se skrivale iza jednih povijesnih vrata na Novoj cesti, od 2015. godine nadalje počele su se sve više otkrivati i približavati konačnom cilju – vraćanju Amerikanskih vrtova među turističke atrakcije Opatije.


Novac za prvu fazu uređenja stigao je preko Ministarstva turizma, a značajna je sredstva uložio i Grad Opatija te su uz ostalo nabavljene nove sadnice, uređeni potporni zidovi, postavljene nove kamene klupe, a uređene su i zelene površine i pješačke staze. Također, izgrađen je i nathodnik koji omogućava pristup pješacima bez opasnog prelaženja vrlo prometne Nove ceste i Amerikanski vrtovi su, premda tek predstoje velika ulaganja koja su 2022. godine odgođena »zbog tržišnih i gospodarskih okolnosti« – otvoreni za javnost od 2019. godine uz slobodan ulaz i idealni su za šetnje, koncerte, modne revije, ali i vjenčanja. Kako se može saznati na web-stranicama Parkova, u tijeku je izrada projekata i prikupljanje dozvola za zahvat obnove vrtnih elemenata i botaničke zbirke te rekonstrukciju postojećih zgrada, kako bi se stvorili uvjeti za korištenje perivoja kao suvremenog botaničkog vrta.