GOSPIĆ – Tridesetšestogodišnji Nikola Šimunić najmlađi je doktor znanosti u Ličko-senjskoj županiji. Doktorirao je na temi »Položaj Ličko-senjske županije u kontekstu suvremene regionalizacije«. Godinama je uspješno radio u Institutu »Dr. Ivo Pilar«, a trenutno je zaposlen kao ravnatelj Javne ustanove Zavoda za prostorno uređenje Ličko-senjske županije. S nama je podijelio neke krucijalne detalje vezane uz demografiju ovih prostora. Pri tome je svakako nezaobilazna tema razgovora bila vezana uz rezultate zadnjeg popisa stanovništva. Šimunić posjeduje sve relevantne podatke vezane uz ovu, očito vrlo kompleksnu problematiku.

Rast negativnog trenda

– Zadnji popis je pokazao da nas u Ličko-senjskoj županiji ima nešto više od 40.000, dok je ta brojka iz 2011. godine iznosila gotovo 51.000 stanovnika. Ovakve negativne brojke bilježi cijela Hrvatska. Po relativnom gubitku stanovnika, naša je županija na 16. mjestu u državi. Od nas su nepovoljniji podaci u Vukovarsko-srijemskoj, Požeško-slavonskoj, Brodsko-posavskoj, dakle općenito u slavonskim županijama. Na ovaj način regija Lika bilježi najsloženije demografske procese u Republici Hrvatskoj.

Demografi su još 1970-ih godina počeli upozoravati na ovu problematiku i od tada se negativni rezultati samo povećavaju. Neko područje može gubiti stanovništvo prirodnim putem, odnosno da se manje djece rađa negoli što ljudi umire. Drugi je način tzv. mehanički, kada se više ljudi iseljava negoli ih se doseljava. Cijelu Hrvatsku, pa i našu regiju, obilježava dvojno negativno kretanje broja stanovnika. Najgore je to što iz ove županije iseljavaju mahom mlađe obitelji. Otvorio se novi val iseljavanja u Irsku, Njemačku, Austriju i drugdje. Mladi parovi šire svoje obitelji u inozemstvu gdje imaju bolji standard. Mi na taj način gubimo mladog muškarca i mladu ženu u fertilnoj dobi. Tako gubimo i bioreproduktivni potencijal jer će mladi i obrazovani ljudi iseliti i rađati djecu u drugim državama, ističe Šimunić. Ujedno pozdravlja sve mjere koje nastoje zadržati mlade ljude u Ličko-senjskoj županiji jer su svakako dobrodošle. Ipak navodi da je demografski problem vrlo slojevit.

– Kao država morate imati bogato gospodarstvo i visoku razinu potražnje za radnicima. To su osnovni uvjeti. Dodatni problem točnosti svih demografskih kretanja nalazi se u činjenici da se mnogi mladi ljudi prilikom odlaska u inozemstvo nisu ovdje odjavili. Tako su sva naša mjesta u Ličko-senjskoj županiji u odnosu na prethodni popis ipak zabilježila smanjenje broja stanovnika. Mortalitet je standardan, ali uvećan zbog epidemije COVID-19. Ljudi su se manje kretali, manje su išli k liječniku, dok se natalitet smanjivao. Takvu pojavu zovemo »produženi mortalitet«. To je bila europska pojava, ne samo hrvatska, ističe naš sugovornik te ističe i tipično ličke probleme.

Brojni uzroci

– Lika je specifična i po situaciji da se ovdje preklapaju djelovanja Rijeke, Karlovca i Dalmacije. Lika je prije 100 godina imala gotovo 200.000 ljudi. Maksimalni broj ljudi na ovim prostorima zabilježen je 1910. godine. Od tada do danas bilježimo stalno smanjenje broja stanovnika. Uzroci su bili ekonomski, ratni, migracijski valovi koji su nas zahvatili između dva svjetska rata, Domovinski rat… Dakle, svemu su »pomogle« katastrofe koje su nas dovele na današnjih nešto više od 40.000 tisuća stanovnika, zaključio je dr. sc. Nikola Šimunić.

U smislu stimulacije mladim obiteljima svoj su obol dali gotovo svi gradovi i općine u Lici, kao i Ličko-senjska županija. Već smo pisali da je Grad Otočac za svako novorođeno dijete odlučio roditeljima isplatiti naknadu od 15.000 kuna. Slično čine općine Lovinac, Plitvička Jezera, Perušić, Brinje. U Lovincu je izgrađen novi dječji vrtić, pripremaju se nova radna mjesta. Općina Perušić je za mlade obitelji dala izgraditi novo naselje s kompletnom infrastrukturom. Županija daje mnoštvo poticajnih kredita kako bi se revitalizirala poljoprivreda. Pomaka očito ima, ali je pitanje u kojoj će mjeri sve ovo biti dostatan stimulans da bi mlade ličke obitelj ostale ili se vratile u svoj zavičaj.