Svega je nekoliko dana, rok je do 1. studenog, ostalo do zatvaranja znamenite Cresankine butige u Stivanu. Kao osnovi razlog navedena je njezina neprofitabilnosti, kao i činjenica da Anjeza Krivičić Belašić, djelatnica koja je tamo radila čitav svoj radni vijek odlazi u mirovinu.
Kao što je poznato, Stivan se nalazi na južnom dijelu područja Grada Cresa, a zbog raznih povijesno-političko-ekonomskih razloga desetljećima mu kopni stanovništvo. Kao i u slučaju Suska, jako je mnogo Merikana, baš kao što je i u Rijeci niz generacija ljudi čije je podrijetlo upravo iz Stivana.

– Stivan je bio značajni prostor razvijenog gospodarstva, mjesto u kojem je 1903. organiziran skup s dalekosežnim pozitivnim posljedicama na sveukupni razvoj Cresa. Zanimljivo je i to da je jedan od prvih motornih mlinova na jadranskim otocima 1911. godine dopremljen iz Švedske upravo u Stivan, a i sama zgrada u kojoj se nalazi butiga, najprije poznata kao “društvo” kasnije kao “zadruga”, ima dvoranu u kojoj se mještani okupljaju u svim situacijama koje traže zajedništvo. Drugim riječima, mještani Stivana zatvaranje butige doživljavaju ne kao nestanak mjesta za kupovanje životu potrebnih namirnica, nego kao uzmak života samog, pojasnio nam je ugledni akademik, dr. Elso Kuljanić, jedan od znamenitih rektora Sveučilišta u Rijeci rođen u Stivanu, baš kao što nakon umirovljenja većinu vremena provodi u njemu.
S punim pravom se zatvaranje trgovine doživljava kao laka predaja jer pretjerano je vidljivo da Cresu kao političkoj cjelini kao da je svejedno što mu mjesta i sela nestaju.

Nakon što je skoro u cijelosti zbrisan život s Tramuntane, sjevernog dijela otoka Cresa, na red dolaze i mjesta koja se nalaze na spoju Cresa i Lošinja, kao što je to i Stivan. Nevjerojatno je da se takva katastrofalna depopulacija događa u mjestu koje se nalazi u blizini Miholašćice i Martinšćice, neposredno uz plažu Merašćica koja slobodno može imati i pridjev – rajska. I dok susjedni otoci kao što su Lošinj i Krk muku muče s zauzdavanjem izgradnje vila i kuća za odmor, u Cres kao da je udarila neka – zla sila. Nismo istina pobornici modela izgradnje koja je zadesila mnoge jadranske destinacije, ili primjerice unutrašnjost Istre, jer iskonska ljepota Cresa je nešto što nikad ne smije uzmaknuti. Ali sasvim smo sigurno protivnici depopulacije i umiranja sela što je proces koji je na Cresu tragično uznapredovao, primjerice kao u Gorskom kotaru ili na Ćićariji.

– Dućan u Stivanu koriste ne samo Stivanjari i turisti koji su smješteni u Stivanu već i stanovnici Vrane, Beleja, Ustrina, Martinšćice, Miholašćice, Zaglava, Vidovića te njihovi turisti. Budući da se automobilom može stati pred trgovinu, jer je na glavnoj cesti, koriste ga brojni turisti koji su u Kampu Slatina kojih u ljetnim mjesecima ima oko 1800, a turističko naselje Zaglav ima i do 2000 turista, pojašnjava dr. Kuljanić.

– Zbog zatvaranje butige mještani Stivana organizirali su peticiju u kojoj je prikupljeno skoro 700 potpisa. Od aktivnih stanovnika, vlasnika nekretnina, zainteresiranih građana Cresa i Maloga Lošinja, iseljenika. Nadamo se da je ona dovoljno upozorenje što se može dogoditi nakon njezinog zatvaranja, odnosno dovoljno jasna informacija kako ju doživljavaju svi oni kojima je Stivan u srcu, istaknula nam je Anamarija Banac, jedna od inicijatorica peticije.

Sve je to nagnalo Marina Gregorovića, novog gradonačelnika Cresa na sastanak s mještanima. Predana mu je peticija, koju su organizatori poslali i Upravi Cresanke.

Pojavila se nakon tog sastanka određena nada jer je gradonačelnik Gregorović najavio razgovor s Cresankom, kao i pokretanje zahtjeva prema nadležnom Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine kojim bi se zatražilo da Država Cresu prepusti vlasništvo prostora sadašnje prodavaonice, a do tada ugovorom o koncesiji ili drugim aktom prepusti na upravljanje s mogućnošću davanja u zakup.

Što je činiti ovog tjedna? Hitno, temeljem potpisa mještana i svih onih koji su sa Stivanom povezani, zaustaviti zatvaranje trgovine. Nakon toga putem dostupnih sredstava za ruralni razvoj koje fondovi EU itekako imaju, revalozirati čitav prostor, prevesti “zadrugu” u jedan viši stupanj organizacije, u kuću memorije života na otocima koja će sasvim sigurno inicirati čitav niz događanja, susreta, postati mjestom zanimanja učeničkih ekskurzija i izletnika. Ukratko, period do Svih Svetih vrijeme je u kojem će se Stivan spasiti. Ili će postati još jednim od brojnih creskih mjesta koja se obilaze samo za – Dan mrtvih.

LJETI 10 DOKTORA ZNANOSTI

Stivan ima više od 110 kućnih brojeva – uređene i dobro održavane obiteljske kuće te jedan restoran. U proljetnim i ljetnim mjesecima u Stivanu ima 69 visoko obrazovanih ljudi, deset od njih imaju doktorat znanosti, i to većinom rođenih u Stivanu ili su porijeklom iz Stivana, pojašnjava nam dr. Kuljanić.