Po podacima za srpanj i kolovoz o turističkom prometu u našoj zemlji u odnosu na pretpandemijske brojke, doista se može reći kako je Hrvatska i ove godine pobjednica Mediterana.

U kolovozu je, naime, ostvareno 86 posto dolazaka i 93 posto noćenja iz 2019. godine. Konkretno, Hrvatsku je prošlog mjeseca posjetilo oko 4,3 milijuna gostiju, a ostvareno je preko 30 milijuna noćenja. Nakon izgubljene predsezone, glavna sezona vratila je optimizam među turističke djelatnike koje, ako epidemiološka situacija dozvoli, čeka i dobra posezona. No, uza sve ostale čimbenike i situaciju na Mediteranu, Hrvatska je doista odradila dobru pripremu sezone, prije svega kroz osiguravanje sigurnosti gostiju, pri čemu je na odličan odaziv i kod stranih partnera naišao projekt Safe stay in Croatia Ministarstva turizma i sporta. Kroz pripremu sezone definiran je početkom godine i okvir za boravak digitalnih nomada, no i čitav niz drugih aktivnosti koje su pridonijele sezoni koja je doista iznenadila i najoptimističnije. O tome kakav je bio kolovoz, što je bilo ključno u pripremi sezone, kako će se rješavati pitanje nedostatka kadrova, trenutno najveći problem hrvatskog turizma, te samoj perspektivi dolaska digitalnih nomada, razgovarali smo uoči današnje konferencije Novog lista s resornom ministricom Nikolinom Brnjac.

Kolovoz je za nama, mnogi kažu da ni najveći optimisti nisu mogli očekivati ovakve rezultate u srpnju i kolovozu. Jesmo li odradili i više nego se očekivalo?

– Mislim da smo se kvalitetno pripremili za ovu sezonu, u suradnji s cijelim turističkim sektorom, u koordinaciji sa Stožerom civilne zaštite i svim drugim usko povezanim dionicima. Plod cijele te sinergije su ovosezonski turistički rezultati. Već 29. kolovoza ostvarili smo naš minimalni cilj kada je u pitanju promet za ovu turističku godinu, a to je 60 posto turističkog prometa ostvarenog u cijeloj 2019., ali vjerujemo da ćemo do kraja godine i nastavak trenutnih povoljnih trendova biti puno bliže toj rekordnoj godini. Posljednjih dana kolovoza bilježili smo promet iznad 90 posto onog što smo imali 2019. godine, što je izvrsna najava za rujan i za posezonu općenito, što nam je sljedeći cilj. U usporedbi s 2019., najveća je razlika u dolascima, ali broj noćenja pokazuje da su turisti ostajali dulje, a podaci o fiskalizaciji da su trošili više.
Vjerujem da postignutim rezultatima možemo svi biti zadovoljni i kad govorimo o turističkom prometu, i kada govorimo o prihodima, ali sad želimo što više produljiti sezonu. Uz sve naše poduzete aktivnosti, cijelo je ljeto izuzetno važna bila epidemiološka situacija te će tako biti i dalje, i vjerujem da ćemo nastaviti s odgovornim ponašanjem, cijepiti se u što većem broju, jer samo na taj način možemo zadržati kontinuitet dobrih rezultata i osigurati normalna društvena i gospodarska kretanja.

Što je bilo ključno u pripremi sezone i u konačnici njenoj realizaciji?

– Mislim da je ključno bilo to što smo s pripremama za ovogodišnju ljetnu turističku sezonu krenuli na vrijeme uz sinergiju cijelog turističkog sektora i svih resora u Vladi. U svaki korak koji smo poduzeli uključili smo sektor, slušali njihove potrebe, kao i potrebe tržišta te na taj način donosili odluke o svakom koraku.

Počevši od projekta Safe stay in Croatia, koji je izvrsno prihvaćen na našim emitivnim tržištima i koji je turistima na jednom mjestu omogućio dostupnost svih relevantnih informacija, a istovremeno bio i alat za edukaciju našeg turističkog sektora o procedurama oko poštovanja epidemioloških protokola, zatim olakšavanja procedura putovanja i povratka turista u matične destinacije osiguravanjem dodatnih punktova za testiranje, do omogućavanja turistima cijepljenja u Hrvatskoj. Od početka pandemije veliku pozornost pridajemo dobroj komunikaciji i edukaciji svih u sustavu kako bi imali pravovremene informacije te kako bi se što bolje prilagodili današnjem trendovima i uvjetima poslovanja. Uoči i tijekom ljeta kontinuirano smo odrađivali sastanke s dionicima u turizmu, čelnicima lokalnih i regionalnih samouprava te epidemiolozima i stožerima civilne zaštite na njihovom području kako bi svi bili što bolji pripremljeni. Turistički djelatnici ujedno su i među prvima u visokom postotku bili cijepljeni i to sve govori koliko smo svi bili svjesni sigurnosnog aspekta i pripremljenosti kao važnog čimbenika kod odabira destinacija od strane turista. Hrvatski turizam ponovo je pokazao iznimnu spremnost, ali i svu raznovrsnost ponude koja može zadovoljiti potražnju različitih struktura gostiju. Svima iskreno zahvaljujem na suradnji, trudu i znanju koje su uložili kako bismo i u još jednoj izazovnoj godini za turizam imali ovako dobre rezultate.

Kakva je situacija po tržištima u kolovozu i u osam mjeseci, što se tu promijenilo u odnosu na lani i godine prije pandemije i što nam to govori?

– Pandemija je definitivno utjecala na promjenu paradigme putovanja, odnosno na navike turista kojima je sigurnost jedan od najvažnijih čimbenika prilikom odabira destinacije. Toga smo svi svjesni i zato smo od početka radili na unapređenju svih sigurnosnih mjera kako bi se stvorili što povoljniji preduvjeti za turizam. Osim potražnje za smještajnim kapacitetima visoke kategorije i onima u prirodi, odlične rezultate bilježimo i u segmentu čartera u kojem smo u kolovozu čak ostvarili i veći promet u odnosu na kolovoz 2019. Kad govorimo o promjeni strukture gostiju, udio gostiju s bližih tržišta dodatno se povećao, dok će se za udaljenija tržišta stabilizacija dogoditi naknadno, ovisno o normalizaciji putovanja i povoljnoj epidemiološkoj situaciji u svijetu.

Koji segmenti ponude su se pokazali najtraženijima? Mnogo se, naime, govori o tome da je petozvjezdana, dakle najkvalitetnija ponuda bila i najtraženija?

– Kroz ovogodišnje financijske rezultate i činjenicu kako imamo najveću popunjenost u smještajnim objektima visokih kategorija, dakle s četiri i pet zvjezdica gdje bilježimo popunjenost iznad 95 posto, vidljivo je da ove godine imamo i veći broj turista veće platežne moći. Kvalitetni proizvodi i ponuda koja im pruža dodatni osjećaj sigurnosti bili su među najtraženijima.

Može li se u tom smislu reći da je došlo do svojevrsne transformacije prema tom kvalitetnijem turizmu i odmicanju od masovnosti?

– Naš strateški cilj upravo i jest odmicanje od masovnosti i zaokret prema održivom, inovativnom i otpornom turizmu, a potražnja za visokokvalitetnim proizvodima te duljim boravkom u destinaciji svakako tome ide u prilog. Dugoročno nam nije cilj samo povećavati broj turista u odnosu na prošle rekorde, posebno u već preopterećenim odredištima, već rasporediti turističke rezultate ravnomjernije tijekom cijele godine i po cijeloj Hrvatskoj, a pritom ostvariti jednake ili veće ukupne prihode. Inače, i prije pandemije smo započeli reformu zakonskog okvira koja je usmjerena na održivost i profesionalizaciju sustava turističkih zajednica, rekategorizacije privatnog smještaja, uređivanje statusa zdravstvenog turizma, turističkog zemljišta i slično. Nastavit ćemo s reformama koje će pratiti naše strateške ciljeve.

Ministarstvo je pokrenulo i izradu Strategije razvoja održivog turizma, hoće li i taj dokument biti temelj za daljnje profiliranje prema turizmu više i visoke kvalitete?

– Novom Strategijom razvoja održivog turizma do 2030. godine, fokusirat ćemo se na održivost, proizvode dodane vrijednosti te posebne oblike turizma. Strategija treba odgovoriti na izazove produljenja sezone i proširenja turističke ponude izvan ljetnih mjeseci, ali i u prostornom smislu, na manje razvijene turističke krajeve, osobito kontinentalne destinacije. Projekt izrade nove Strategije u skladu je s Programom Vlade Republike Hrvatske 2020. – 2024. te Nacionalnom razvojnom strategijom do 2030. Prvi put od samostalnosti Hrvatske, uz Strategiju održivog turizma se izrađuje i Strateška procjena utjecaja na okoliš. Tu posebno treba istaknuti činjenicu da smo osigurali europska sredstva kojima možemo strateški usmjeriti razvoj turizma. Jednostavno rečeno, osigurali smo mogućnost za ulaganja u turizam kakav želimo, a to je održiv, cjelogodišnji, s većom dodanom vrijednošću. Sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti ćemo usmjeriti na rješavanje izazova s kojima se susrećemo u obalnom pojasu ljeti, ali isto tako poticati razvoj cjelogodišnjih oblika turizma s visokom dodanom vrijednošću na cijelom području Hrvatske. Činjenica da ćemo u sljedećem financijskom razdoblju EU-a, kako u Nacionalnon planu tako i u pojedinim operativnim programima, biti nadležni za dodjelu sredstava, velika je obaveza, ali i prilika da zajedno sa sektorom definiramo prioritete i pokušamo riješiti višegodišnje izazove.

U pripremi sezone, početkom godine, napravljen je i velik iskorak prema privlačenju digitalnih nomada. Što se konkretno zakonski izmijenilo?

– Hrvatska je jedna od prvih članica Europske unije koja je zakonski regulirala jednogodišnji privremeni boravak za digitalne nomade iz trećih država. Ovo je zanimljiva niša za hrvatski turizam jer nomadi nisu sezonski, već cjelogodišnji gosti, a interesi su im raznoliki i ne nužno vezani za more i sunce. Ideja se realizirala uz odličnu međuresornu suradnju s drugim ministarstvima, prvenstveno s Ministarstvom unutarnjih poslova koje je odradilo najvažnije zakonodavne procese, kao i Ministarstvom vanjskih i europskih poslova. Ministarstvo unutarnjih poslova izmijenilo je Zakon o strancima, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova objavilo postupak za dobivanje privremenog boravka za digitalne nomade, dok su svoje zakone mijenjali i Ministarstvo financija kroz svoj Zakon o porezu na dohodak i Ministarstvo zdravstva kroz Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Hrvatskoj, sve kako bismo omogućili boravak digitalnim nomadima u Hrvatskoj. Ministarstvo turizma i sporta je iniciralo e-platformu za digitalne nomade, uz pomoć Hrvatske turističke zajednice, a uključili smo i 21 regionalnu turističku zajednicu u sve procese, kako bi digitalni nomadi imali priliku otkriti cijelu Hrvatsku.

Koji su uvjeti dolaska digitalnih nomada i imate li podatak koliko je osoba iskoristilo ovu mogućnost?

– Digitalni nomadi najprije trebaju ispuniti sve propisane uvjete kako bi dobili privremeni jednogodišnji boravak u Hrvatskoj. Svi koraci detaljno su opisani na stranicama Ministarstva unutarnjih poslova. Do 20. kolovoza zahtjev je podnijelo više od 200 osoba, dok ih je oko 80 odobreno, a najviše zahtjeva bilježimo iz SAD-a, UK-a i Rusije. Međutim, osobe koje rade u Hrvatskoj kao digitalni nomadi, dakle za tvrtke koje nisu registrirane u Hrvatskoj, a državljani su članica EU-a, svoj boravak ne reguliraju po istoj pravnoj osnovi te se o njima ne vodi evidencija na temelju relevantne nove odredbe Zakona o strancima. Također valja napomenuti da je naš zakonodavni okvir na snazi od početka ove godine kada su se primjenjivale stroge mjere o ograničavanju kretanja. Očekujemo da će poboljšanje epidemiološke situacije te daljnje aktivnosti koje sustav turističkih zajednica zajedno s privatnim sektorom planira pokrenuti, pozitivno utjecati na interes digitalnih nomada za Hrvatskom.

Jesu li se pružatelji smještaja pripremili i općenito uvidjeli prednosti duljih najmova, što konkretno nudimo digitalnim nomadima?

– Digitalni nomadi, uz uvjete i korake koje moraju ispuniti kako bi dobili vizu za »digitalne nomade«, najviše pretražuju i sam sadržaj dostupan u pojedinim destinacijama. Podaci naših istraživanja tako pokazuju kako najviše interesa pobuđuju turistički proizvodi poput aktivnog odmora, prirode, kulture i eno-gastronomije, što im Hrvatska i nudi. Mnogi hotelski lanci već do sada su svoju turističku ponudu prilagodili duljem boravku digitalnih nomada s mogućnošću rada.

Što ustvari znače digitalni nomadi, ali i brojni influenceri, kao i svjetske zvijezde za promociju hrvatskog turizma?

– Upravo ljudi koji Hrvatsku žele učiniti svojim privremenim uredom, koji se zaljube u naše prirodne i kulturne ljepote, hranu, ljude, ali i način života, mogu biti i naši najbolji promotori, baš kao i brojni influenceri. Svaka pozitivna reakcija na Hrvatsku kao turističku destinaciju, posebice u svijetu koji se ponajviše informira preko društvenih mreža, odlična je reklama za našu zemlju te dodatni poziv za boravak.

Optimistično u jesen

Kakve su najave za posezonu?

Najave za rujan i listopad su jako dobre, sudeći prema bukinzima naših hotelijera i kampova. Kao što sam i na početku spomenula, posljednjih dana bilježimo promet iznad 90 posto onog što smo imali 2019. godine te je to dobra najava za rujan. Ukoliko bi se dosadašnji trendovi nastavili u sljedećem mjesecu, već u drugoj polovici rujna mogli bismo dosegnuti i 70 posto prometa i kada su u pitanju noćenja i financijski pokazatelji.

Veliki problem kadra

​Jedan od osnovnih problema hrvatskog turizma trenutno su kadrovi. Na koji će se način nastojati riješiti nedostatak radnika u turizmu koji je ove godine eskalirao i što je budućnost u tom smislu?

– Rješavanje problema nedostatka radne snage dugoročno vidimo u stvaranju preduvjeta za angažman domaće radne snage u sektoru turizma. Ministarstvo turizma i sporta već nekoliko godina provodi mjere promocije turističkih zanimanja kroz sufinanciranje inovativnih projekata u turizmu koje osmišljavaju i provode srednje škole usmjerene školovanju učenika za ugostiteljstvo i turizam. Imamo i program sufinanciranja prakse srednjoškolaca u turističkom sektoru, a kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti smo osigurali dodatnih 10 milijuna kuna za izradu obrazovnih programa koji odgovaraju potrebama tržišta rada. Dodijelit ćemo i sredstva za edukacije kod poslodavaca kojima će se osigurati potpora investicijama u zelenu i digitalnu tranziciju. Želimo povećati atraktivnost turističkih zanimanja za mlade, poboljšati uvjete i općenito zadovoljstvo radnika u turističkom sektoru. Aktivno promišljamo o tome kako osigurati dovoljno kvalitetne radne snage, prvo iz Hrvatske, a onda i kroz uvoz, jer je kvaliteta usluga nezamjenjiv dio turističkog proizvoda.