RIJEKA – Skraćivanje radnog vremena do 19 sati, a ako se situacija s visokim brojem novozaraženih koronavirusom ne stabilizira i moguće ponovno zatvaranje terasa, novi su momenti u poslovanju ugostiteljskih objekata.

Nakon 19 sati će se ipak moći uzeti »take out« i obavljati dostava, dakle, ide se u sličan režim kao što je to bilo prije nego su se ponovno otvorile terase kafića i restorana. U ovom trećem valu pandemije u kojem Primorsko-goranska županija vodi po visokom broju novozaraženih, ovaj segment ipak nije bio na udaru restrikcija u prvom krugu, kada su se, primjerice, zatvorile teretane, no očito će i tu morati doći do »stezanja«.

Činjenica je da je situacija eskalirala taman pred uskrsne blagdane, od kojih unatoč svim pripremama i nadanjima ove godine neće biti neke prevelike sreće što se turističkog prometa tiče, pogotovo po pitanju stranih gostiju. Iako se prije blagdana na državnoj razini omogućilo dolaske onima koji su cijepljeni, imaju negativan test ili su preboljeli COVID-19…

Sve to, uz visoke brojke novozaraženih, pa tako, primjerice, ni Istra više po Institutu »Robert Koch« nije zelena, neće puno pomoći ukupnom sektoru, ne samo ugostiteljima. Primorsko-goranskima, nažalost, opet prijeti zatvaranje terasa, a i bez toga situacija je loša. Ljudi su iscrpljeni i psihički i financijski, a što je najgore, sve se manje vjeruje da bi glavna sezona, o kojoj ustvari sve i ovisi, mogla biti bolja nego lanjska. Dapače… Jer uz visoke brojke oboljelih, možemo mi i pustiti goste k nama, no druge države sigurno neće svoje građane puštati u našu zemlju. Što se vrlo lijepo pokazalo i dokazalo lani oko 15. kolovoza, dakle u jeku glavne sezone. S time da sada tek trebamo u nju ući, a do lipnja je vrlo malo vremena.

Ogromna nesigurnost

Sve u svemu, Uskrs je tu, a time i nešto strože mjere za ugostitelje koji su od 1. ožujka mogli otvoriti terase, što su mnogi i iskoristili. Reklo bi se mjesec dana svojevrsnog predaha za kojeg je, primjećuju mnogi, moglo biti više kontrola pridržavanja mjera.

Što, međutim, za ugostiteljstvo znače nove restrikcije i kakva je uopće trenutno situacija u ugostiteljstvu, pitali smo neke ugostitelje.

Robert Marinčić, predsjednik Ceha ugostitelja Opatije, ukazao je kako je i bez restrikcija strah od korone u odnosu na prošli tjedan prepolovio promet.

– Vidimo da je prisutan strah kod ljudi. Ovaj tjedan, s obzirom na to da su brojke stvarno velike, promet je pao na pola u zadnja tri dana prema prošlom tjednu. Bez obzira na bolje vrijeme ovog tjedna. Znači i bez restrikcija, sam strah od COVID-19 je odradio svoje. Danas je petak, pred sam blagdan, sve je trebalo biti puno, ali u odnosu na prošli petak kada se čekao stol, značajno manje gostiju. Isto tako, vidi se da na terasama restorana, primjerice, uvečer ustvari nema nekog prometa, ljudima je prehladno sjediti i večerati vani. Nije imalo smisla niti raditi, tako da se ta zabrana do 19 sati možda i neće toliko osjetiti, kaže predsjednik opatijskog Ceha ugostitelja. Komentirajući najave mogućeg zatvaranja terasa, kazao nam je kako se kroz ožujak uspjelo nešto odraditi, neki od ugostitelja su prešli prag od 60 posto u odnosu na 2019. tako da neće imati potpore države. No, puno njih ipak nije prešlo taj prag. Neki jači lokali nisu niti otvarali jer nemaju dovoljno velike terase da financiraju veći broj zaposlenih.

– Imate primjera da se restoran nije otvorio jer vlasnik ima puno zaposlenih koji su obuhvaćeni mjerama države. Obzirom da ima mali kapacitet terase i nema se kamo širiti, jednostavno je radije ostao zatvoren, nego da uđe u veće financijske probleme i ne može zaposlenicima dati redovnu plaću, ukazao je Marinčić. Rekao je da su svi u ugostiteljstvu oprezni, otvorili bi, ali je nesigurnost ogromna i mnogi se pitaju da li početi s radom pa time srljati u još veće probleme.

Potrošene rezerve

– Činjenica je da već godinu dana nismo radili kako treba i financijske rezerve su potrošene. Osobno ne vjerujem da će brojke novozaraženih u idućih sedam, osam dana ići dolje, i opet će nas zatvoriti. Nažalost, sada se obistinilo što sam govorio kod otvaranja početkom ožujka, kada sam se čudio kako to da neće držati sve zatvoreno do Uskrsa. Sad se vidi da nisu trebali tako rano krenuti s otvaranjima. Što se tiče glavne sezone, sigurno da se bojimo da li ćemo uspjeti doći do nekakve narančaste ili zelene epidemiološke situacije ili nećemo. Jer ako je netko i cijepljen, sigurno da neće rado doći k nama ako je ovdje epidemiološka situacija loša. A ni njegova matična država ga neće pustiti preko granice. Tako da nas je sve skupa strah hoće li sezona uopće biti na razini lanjske. Lani smo svi bili jako optimistični jer ako je lani bilo onako loše, ove godine jednostavno mora ići nabolje. Ali vidimo da nije bolje, uostalom, i kako ide cijepljenje, sad je već pitanje što će biti i s rujnom i listopadom. Za Uskrs očito nećemo napraviti neki promet jer rezervacija je vrlo malo, i svi skupa smo u problemu, pojasnio je Marinčić.

I druge kvarnerske turističke destinacije su se pripremile za Uskrs, računajući da će se nešto i odraditi. Siniša Čakarović, predsjednik Ceha ugostitelja Crikvenice, kazao je kako je situacija ista kao i drugdje.

– Kao i u drugim destinacijama više sezonskog tipa, Uskrs je uvijek bio vrijeme otvaranja hotela, restorana i svega ostalog. Imali smo i organizirane podjele bribirskog presnaca, pisanica, autohtonih vina… No, sve će to izostati ove godine. Inače, što se situacije tiče, svi želimo što dulju sezonu. Naime, sezonski tip objekata ima iste troškove, tako da nam je cilj da su što dulje otvoreni. Međutim, sada smo došli do toga da su i objekti koji su prijašnjih godina cijele godine radili, došli do toga da nisu otvarali svoj vrata. Neki, pak, rade samo do 15 sati… Teško je generalizirati, svaki kolega za sebe pokušava naći način da preživi sve ovo. Nažalost, sad je doba kada bi trebalo nešto i krenuti, ali ne može se ništa, vezane su ruke, reći će Čakarović istaknuvši kako Crikvenička rivijera želi biti prepoznata i po svojoj gastropriči.

Što se tiče otvaranja terasa u ožujku, kazao je kako mnogi time nisu ni pokrili troškove, već da je to najviše bilo psihološki za goste, da mogu na terasi popiti kavu.

– U punom pogonu zimi ne pokrivate najam, a kamoli sada. Zimi se radi s minusom i kad je idealna situacija, a onda iz ljetnog profita pokrivate te minuse iz zimskog perioda. Nažalost, ljudi si ne mogu dozvoliti da si nabijaju previše minusa jer je pitanje kada će to moći pokriti. I na neki način mogu razumjeti da banke neće kreditirati ugostiteljstvo, jer u ovoj situaciji se tako samo još više zakopavamo u dugove, zaključio je ovaj ugostitelj.

Zbog ionako slabog prometa ispali iz mjera države

Ugostitelji kažu i kako je dio njih ostvario toliki promet da neće biti obuhvaćeni mjerama države. A što i nije bilo teško, s obzirom na to da je u turističkim destinacijama ožujak 2019. prema kojem se komparira pad prometa, bio slab. Travanj je bio prvi mjesec koji je te godine zakotrljao neki konkretniji promet.