RIJEKA – Rijeka je uvijek bila grad koji je uključiv, tako je i regija uključiva, a vi onda baštinite te kulturne i tradicionalne vrijednosti, što vam je sigurno dalo mogućnost da se bolje pozicionirate u mnogim stvarima u zadnjih dvadesetak godina. Uspjeli ste se postaviti kao sveučilište koje cijeni i njeguje izvrsnost, koje je izrazito kvalitetno i progresivno u svojim programima – istaknuo je ministar znanosti i obrazovanja, Radovan Fuchs, na današnjoj svečanoj sjednici Senata Sveučilišta u Rijeci održanoj u okviru Dana Sveučilišta i 49. obljetnice postojanja.

– Iako mu je pružanje obrazovanja primarna funkcija, sveučilište ima i puno širu društvenu ulogu poput razvoja znanosti i sudjelovanja na međunarodnim projektima, ali i povezivanja s lokalnom zajednicom. A smatram da riječko sveučilište taj posao jako dobro obavlja, kazao je ministar.

Osvrćući se na protekle dvije godine koje su obilježene pandemijom i na ugrozu rata u Ukrajini, kao i gospodarsku te političku krizu, ministar je napomenuo da se treba pripremiti za to kako raditi da se očuva gospodarstvo.

– Imali smo tu sreću da smo dobro pripremili Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Značajni dio financijskih sredstava tog programa uspjeli smo osigurati za cijelu vertikalu, a u toj vertikali značajan dio ide sveučilištima, najavio je Fuchs.

Dobre suradnje

Čestitajući godišnjicu rada ujedno je pohvalio suradnju riječkog sveučilišta s okolinom, a čestitkama se pridružio i zamjenik predsjednice Rektorskog zbora te rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Damir Boras koji je ustvrdio da je riječko sveučilište jedna od najvažnijih visokoškolskih ustanova u sustavu, kao i da su javna sveučilišta stožerne nacionalne institucije, ali i da se od Sveučilišta u Rijeci može puno naučiti. Tradiciju i kvalitetu koju ima Sveučilište u Rijeci, prema mišljenju zamjenika riječkog gradonačelnika, prof. dr. Gorana Palčevskog, baštini od nastavnika i znanstvenika, ali kako je napomenuo, ne smiju se zaboraviti ni studenti.

Lucija Tomac / Snimio Sergej DRECHSLER

– Sveučilište u Rijeci i Grad Rijeka vole se jako. Partneri smo u mnogim projektima. Mi učimo od vas, a vi od nas. Uskoro zajedno idemo u novi iskorak, a to su jaslice i vrtić na Kampusu. Bit će to prvo sveučilište u Hrvatskoj koje je učinilo taj iskorak, najavio je prof. dr. Palčevski.
Sveučilište je, dodao je zamjenik primorsko-goranskog župana Vojko Braut, partner i na brojnim županijskim projektima, a nezaobilazni je suradnik i u izradi najvažnijih županijskih strateških dokumenata.
– Siguran sam da ćemo udruženim snagama i dalje kreirati razvoj ove regije te podizati kvalitetu života u svim njenim dijelovima. Naša je misija izgraditi županiju po mjeri čovjeka, koja će privlačiti i kapital i ljude i iz koje mladi neće imati potrebu odlaziti, istaknuo je Braut čestitajući obljetnicu.

Otvoreno sveučilište

Nabrajajući brojne izazove koji predstoje, rektorica Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Snježana Prijić Samaržija podnijela je izvješće o radu u protekloj godini te je istaknula da je jedina formula oporavka i otpornosti otvoreno sveučilište za otvoreni svijet ili čuvanje i njegovanje vrijednosti.
– U protekloj godini donijeli smo novu Strategiju koju smo nazvali »Europsko sveučilište budućnosti«, a ono što je novo je da njegujemo već novi i reformirani sustav praćenja našega rada koji je i kvantitativan i kvalitativan i naše načelo doprinosa, a ne načelo kompetencije. Sveučilište u Rijeci želi biti europsko sveučilište budućnosti, uključivo, inovativno i pouzdano, naglasila je rektorica.
Iako je Strategija rađena za buduće petogodišnje razdoblje već su sada u mnogim područjima dostignute ciljane vrijednosti. U protekloj godini Sveučilište je zauzelo poziciju na različitim svjetskim rang ljestvicama sveučilišta, a što se tiče učenja i poučavanja posebno se radi, kazala je rektorica, na snažnijoj fleksibilizaciji i personalizaciji.
– Posebno smo ponosni indeksom zadovoljstva studenata. Pratimo ga svake godine, svi studenti koji diplomiraju na Sveučilištu u Rijeci ispunjavaju anketu, radi se o visokoj izlaznosti i ove smo godine prešli, za nas psihološku granicu, od 4. Dobili smo od studenata ocjenu 4,03. Zadovoljni smo činjenicom da studenti prepoznaju našu kvalitetu, istaknula je prof. dr. Prijić Samaržija.
Uveden je i hibridni model nastave, uloženo je 5 milijuna vlastitih sredstava u posebne istraživačko-razvojne projekte u obrazovanju pod nazivom »UNIRI CLASS«, uvedeno je otvoreno personalizirano obrazovanje, mikrokvalifikacije, digitalno građanstvo, podrška razvoju e-kolegija, kao i inovativni model razvoja kompetencija studenata koji ne zarađuju konobarenjem, već zarađuju baveći se svojim područjem kroz stručnu praksu. Kao poseban izazov u istraživanju i inovacijama rektorica je izdvojila postdoktorske pozicije.

Rektorica Snježana Prijić Samaržija podnijela je izvješće o radu u protekloj godini / Snimio Sergej DRECHSLER

Angažman u zajednici

– Sveučilište u Rijeci je jedinstveno i po tome što svake godine ulaže oko 7 milijuna kuna iz programskih ugovora u kompetitivne projekte, lani smo imali aktivnih i 45 projekata Hrvatske zaklade za znanost u vrijednosti od 100 milijuna kuna.
Imamo i značajno povećanje financiranja iz EU fondova, a uspjeli smo dovesti i 21 znanstvenika povratnika na naše Sveučilište, izdvojila je rektorica.Osvrćući se na transfer znanja i regionalnu uključenost konstatirala je da su učinjeni veliki iskoraci, a kao specifikum Sveučilišta naglasila je znanstveno-razvojne centre kao ustrojbene jedinice.
Kao presudan i važan za Sveučilište naglasila je angažman u zajednici nabrajajući niz projekata.
Osvrnula se i na članstvo u europskim mrežama sveučilišta, sve veći broj studijskih programa na engleskom jeziku, a kao budućnost Sveučilišta istaknula je razvijanje inovacijskih ekosustava u području zdravlja, maritimnoj industriji, u području digitalnog i zelenog, demokraciji i urbanoj reinvenciji. Najavila je i pripremu Centra za translacijsku medicinu, Institut za fizičku aktivnost, sportsku medicinu i zdravlje, Inovacijsku arenu u području maritimne industrije, digitalnu transformaciju, a radi se i na zelenoj tranziciji te »žilavom« kampusu u što će Sveučilište uložiti 14 milijuna kuna vlastitih sredstava.