Hrvatsko-tursko društvo Rijeka (HTDR) osnovano je u studenom 1995. godine i u kontinuitetu radi do danas promičući prijateljstvo između Republike Hrvatske i Republike Turske aktivnostima na kulturnom, znanstvenom, sportskom, gospodarskom, religijskom i društvenom planu.

Društvo je u 28 godina postojanja provelo brojne projekte povezivanja, a vodili su ga građani Rijeke i dobitnici godišnjih nagrada Grada Rijeke prof. dr. Ante Simonić, mr. sc. Esma Halepović Đečević i dr. sc. Gordana Nikolić. U studenom 2022. godine na izvanrednoj izbornoj Skupštini za novog predsjednika HTDR-a izabran je Vedran Obućina, dugogodišnji član HTDR-a, politolog i teolog, starokatolički svećenik koji se posebno bavi pitanjima međureligijskog dijaloga i mirotvorstva.

Vedran Obućina. Foto: Marko Gracin

Više o dosadašnjem djelovanju društva, ali i njegovim budućim planovima kao predsjednika, rekao nam je Vedran Obućina. Ponajprije ističe da Društvo nije udruga turske nacionalne manjine, već ga čine građani Republike Hrvatske koji u ovoj volonterskoj udruzi civilnog društva djeluju na promociji međudržavnog prijateljstva sukladno Zakonu o udrugama i Statutu udruga međudržavnog prijateljstva.

– U dugogodišnjem radu društva članovi i vodstvo društva ostvarili su brojne kontakte s Veleposlanicima Republike Turske u Hrvatskoj, članovima diplomatske misije i Turskim kulturnim centrom Yunus Emre u Zagrebu u realizaciji programa. Društvo redovito sudjeluje na svečanom obilježavanju Dana osnivanja Republike Turske u organizaciji Veleposlanstva u Zagrebu, a ove godine puni sto godina postojanja, kaže Obućina.

Kuća koja privlači radoznale poglede na riječkoj placi svjedoči o multikulturalnoj Rijeci na početku 20. stoljeća

Posebno ističe dvije monografije, jednu dvojezičnu na hrvatskom i engleskom jeziku »Dvadeset godina hrvatsko-turskog društva Rijeka 1995.-2015.« te drugu dvojezičnu na hrvatskom i turskom jeziku »25 godina Hrvatsko-turskog društva Rijeka«.

– Objavljena je i monografija »Turska kuća-Casa Turca u Rijeci« o povijesno-arhitektonskom značenju navedene riječke turske kuće i znanstveno-istraživačkom radu na dešifriranju natpisa na dekoracijama. Brojni su još projekti iz kojih bih izdvojio projekt Marama, Bark Ban Mažuranić, prijevode na turski jezik i tiskana izdanja istaknutih djela dječje književnosti »Čudnovate zgode Šegrta Hlapića« i »Šuma Striborova« Ivane Brlić Mažuranić. Održana su i brojna predavanja, tribine, izložbe i koncerti, koji su ostvareni s akademskom zajednicom i eminentnim umjetnicima, što kontinuirano kod javnosti izaziva interes za obostranim upoznavanjem dviju kultura, govori nam Vedran Obućina. Dodaje da su osobito ponosni na Cikluse turskog filma, a najavljuje nam i planove za budućnost te buduća događanja.

– Ove bi se godine trebao održati 11 Ciklus u sjajnoj suradnji s Art-kinom kojom se građanima Rijeke približava turska kinematografija. Također, nadamo se da ćemo u 2023. ponovno održati sada već tradicionalni festival turske kulture Tur Fest koji uvijek nudi raznolike programe. U nadolazećem razdoblju, HTDR će nastaviti s tradicionalnim programima, ali i sudjelovanjem na ovogodišnjem Porto Etnu, nizu predavanja i izložbi s turskim temama, književnim večerima, koncertima i umjetničkim zbivanjima čime se ostvaruju ciljevi boljeg upoznavanja Hrvatske i Turske, zaključuje Vedran Obućina.