U ovogodišnju turističku sezonu domaće tržište rada ulazi bez dugogodišnje, 2013. godine uvedene mjere stalni sezonac, čiji je princip bio devet mjeseci rada kod poslodavca i tri mjeseca korištenja beneficija Zavoda za zapošljavanje, a što je značajno olakšavalo, osiguravalo i poziciju sezonskog radnika i njegovog poslodavca, pa je među objema stranama bila vrlo popularna. Samo prošle godine koristilo ju je novouključenih 1337 osoba, odnosno 748 poslodavaca.

Mjeru stalni sezonac Veronika iz Đakova, koja i ove godine ide na sezonski rad u Istru, koristi već šest godina, uz dobra iskustva. Vijest o njezinom ukidanju ju je iznenadila. Jer, uz model »9 plus 3« imala je produženo mirovinsko osiguranje dok nije aktivno zaposlena.

– Ipak, tješi me da država najavljuje druge mogućnosti pa ćemo vidjeti, kaže Veronika dok se priprema za odlazak u novu sezonu.

Dopunjeni kriteriji

U Hrvatskom zavodu za zapošljavanje navode da kriterije za provedbu mjera aktivne politike zapošljavanja utvrđuje radna skupina analizom tržišta rada, a u obzir uzimaju, između ostalog, broj i strukturu nezaposlenih osoba u evidenciji HZZ-a, broj oglašenih potreba za radnicima, i drugo, a donosi ih Upravno vijeće HZZ-a.

– Od 2025. godine ne provodi se mjera stalni sezonac. Želimo naglasiti da je u 2025. godini HZZ dopunio kriterije za dodjelu potpore za zapošljavanje i omogućio korištenje potpore za zapošljavanje na neodređeno vrijeme za radnike koji su kod istog poslodavca već radili kao stalni sezonci.

U opravdano upražnjena radna mjesta dodan je istek ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove i istek ugovora o radu za sezonske poslove kako bi se potaknulo zapošljavanje osoba koje su dotad bile u sezonskim poslovima i omogućila stabilnost tržišta rada kod poslodavaca.

Time se broj tako zaposlenih osoba u sezoni smanjio. Iskoristili su taj dio i u biti nemaju više potrebe za tom mjerom, kaže Kristijan Buza, rukovoditelj Odjela mjera aktivne politike zapošljavanja HZZ-a.

Dodaje i da je ovo prva godina po fleksibiliziranim uvjetima, s obzirom na to da se radi o istecima ugovora na određeno vrijeme pa se time upražnjena radna mjesta smatraju opravdano upražnjenima.

Ističe i da je, kada je mjera stalni sezonac donesena, 2013. godine, turistička sezona trajala prosječno oko šest mjeseci, a sada se sve više gubi njezina sezonalnost i sve više postaje cjelogodišnja, pa sezonski rad u trajanju dužem od devet mjeseci nije više sezonski.

– Stoga, ta mjera i time gubi smisao i nema više potrebe za njom, kaže Buza.

Loša odluka

U Sindikatu turizma i ugostiteljstva Hrvatske (STUH) ranije su slali zahtjev za unapređenje mjere stalni sezonac i povećanje naknade, a da bi epilog ipak bio njezino ukidanje.

– Mislim da je to loša odluka, pogotovo gledajući stanje na tržištu rada. Ne vjerujem da bi to odnijelo neki veliki novac iz proračuna i sada će ukidanjem te mjere trebati još više uvezenih radnika u sezoni. Bila je to korisna mjera, kaže Eduard Andrić, predsjednik STUH-a i dodaje da su je koristili značajno veliki sustavi u turizmu, velike hotelske grupacije poput Valamara, Plave lagune i drugih.

– U ovoj sezoni prijeći ćemo brojku od 200 tisuća uvezenih radnika. Istina, dobar dio njih odnosi se na građevinski sektor, dok se na turizam odnosi njih od 50 do 60 tisuća. Uglavnom su to radnici iz susjednih zemalja – BiH, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, te Azijati, Nepalci, Indijci, Filipinci.

Dakako, tu je i nešto domaćih sezonaca. Ljudi koji su nezadovoljni plaćama i statusom traže izlaz i odlaze raditi u inozemstvo, pa i mijenjajući profesiju, kaže Andrić.

U Sindikatu turizma ističu da je veliki broj angažiranih u sezoni na minimalnoj plaći koja je ove godine rasla 15 posto i sada je ona 970 eura bruto. Riječ je o radnicima u pomoćnim zanimanjima u turizmu.

– Poslodavci kažu da je to veliki rast i time veliki trošak za njih, a zbog čega ne mogu dizati plaće zaposlenima u složenijim poslovima pa smo došli u poziciju da će se plaće onih na pomoćnim i onih na složenijim poslovima gotovo izjednačiti i tu priča o kvalitetnom turizmu pada u vodu, upozorava Andrić.

Na kraju poručuje da je potrebno manje ulagati u investicije, a više ulagati u ljude. Jer, ljudi su najveća investicija.

Smanjenje potražnje za sezonskim radnicima

Posljednjih godina, ističu u HZZ-u, bilježi se smanjenje potražnje za sezonskim radnicima. Prošle godine iskazana je potreba za 21.008 sezonaca što je manje za 10,2 posto u odnosu na godinu ranije, a čak trećina, 29,6 posto, manje u odnosu na 2022. godinu.

– Na mjesečnoj razini, u siječnju 2025. godine, iskazana je potreba za 3.804 sezonca, što je povećanje u odnosu na prethodni mjesec za 84,1 posto, ali, uspoređujući sa siječnjom 2024. godine, traženo je 35,1 posto manje sezonskih radnika, ukazuju u HZZ-u na pad potražnje za sezoncima.

Taj je pad stalni trend u zadnje tri godine, 2022. godine iskazana je potražnja za njih gotovo 30 tisuća, godinu kasnije za njih 23.400, a 2024. za manje od 22 tisuće sezonskih radnika.