ZAGREB – Među 77 reformskih mjera koje je Vlada najavila u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO) je i polaganje državnog ispita elektroničkim putem. Alat je to koji bi trebao smanjiti mogućnost pogodovanja kod zapošljavanja ili zadržavanja posla u državnoj upravi, za što je uvjet položeni državni ispit. E-ispit trebao je iz igre izbaciti mogućnost da se uz pomoć političkih, prijateljskih ili obiteljskih veza kod članova povjerenstava koja su provodila ispite utječe na to hoće li netko položiti ispit i tako dobiti siguran posao i plaću na račun državnog proračuna. No, zapravo je neizvjesno hoće li se državni ispiti polagati elektroničkim putem od 1. travnja sljedeće godine, kako je to bilo zacrtano nakon jednogodišnje odgode, ili ga neće biti ni u 2022. godini.

Tema pogodovanja prilikom polaganja državnog ispita i utjecaja na ispitno povjerenstvo postala je posebice aktualna kod otvaranja istrage protiv državne tajnice u Ministarstvu uprave Josipe Rimac koju se među ostalima teretilo da je na državnim ispitima pokušavala osigurati pogodnosti i povlastice za svoje prijatelje, poznanike ili stranačke kolege.

Ministarstvo uprave i pravosuđa prvotno se pripremalo za provođenje e-ispita od 1. travnja ove godine, no onda je izmjenama Pravilnika o polaganju državnog ispita sve odgođeno za godinu dana, odnosno do 1. travnja sljedeće godine. Jedan od razloga za tu odgodu, objašnjavali su tada iz Ministarstva uprave i pravosuđa, bio je taj što se ta mjera htjela uključiti u NOPP, čime bi se omogućilo da se za njezinu tehničku pripremu dobije bespovratni novac iz mehanizma »EU- Nove generacije«. Mjera je ušla u NPOO, ali taj dokument otkriva da je moguća još jedna odgoda, odnosno da će se državni ispiti i dalje, možda cijelu sljedeću godinu, polagati pred povjerenstvom.

Teško je procijeniti

U NPOO-u je Vlada odredila prosinac sljedeće godine kao rok za provedbu te reformske mjere, što zapravo znači da će uključivanje e-ispita u NPOO odgoditi njegovu primjenu za osam mjeseci. Tako bi na kraju mjera kojom je država trebala spriječiti pogodovanje kod polaganja državnog ispita, mogla kasniti ukupno čak 20 mjeseci u odnosu na prvotni rok koji je Vlada odredila Pravilnikom i svojim reformskim programom. Pitali smo zato Ministarstvo uprave i pravosuđa koji je pravi rok primjene e-ispita, hoće li se oni organizirati nakon 1. travnja sljedeće godine, kako je predviđeno pravilnikom, ili tek na kraju sljedeće, odnosno početkom 2023. godine.

– Ministarstvo pravosuđa i uprave planira započeti s provedbom polaganja e-ispita 1. travnja 2022. godine, kako je propisano Pravilnikom o polaganju državnog ispita, ali će isto u jednom dijelu ovisiti o davanju suglasnosti te usvajanju Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.- 2026. od strane Europske komisije i Europskog vijeća te s tim u vezi i mogućnosti raspisivanja javnog natječaja za pružanje usluge razvoja elektroničke aplikacije za razvoj, provedbu i organizaciju e-državnog ispita, odgovorili su na naš upit iz Ministarstva.

Pravedno i transparentno

Dakle, njihov je plan započeti provedbu e-ispita od 1. travnja, ali bi na kraju ulazak te reformske mjere u NPOO, zbog čega je već jednom primjena odgođena na godinu dana, mogao donijeti dodatnu odgodu od osam mjeseci. Ako mjera prođe Komisiju i Vijeće, onda bi njezinu primjenu mogli odgoditi natječaji koji su obvezni kad se troši europski novac. Odgoda koja je prvotno bila godinu dana, a na kraju bi mogla biti i ukupno 20 mjeseci, na kraju će Hrvatskoj donijeti, predviđeno je prema NPOO-u, 5,54 milijuna kuna.

Koliko je državna uprava izgubila time što će se kasniti s puno pravednijim i transparentnijim načinom polaganja ispita, nije baš moguće procijeniti. Nije to jedina odgoda reformskog poteza u državnoj upravi, već ranije smo pisali o tome da je država prvo odgodila donošenje zakona o plaćama u državnoj upravi i javnom sektoru, koji su obećavale vlade i Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića. Nakon štrajka prosvjetara u jesen 2019. godine, država je odustala od donošenja zakona i prethodno je najavila analizu koeficijenata u javnom sektoru, ali ni od toga ništa nije bilo, pa se ponovo u NPOO-u najavljuje donošenje Zakona o plaćama u državnoj službi i javnom sektoru.
Za pripremu, analizu, razgovore sa socijalnim partnerima, državi će trebati tri godine, nakon čega će njezini zaposleni dobiti zakon koji bi propisao kako će biti plaćeni za svoj rad.