Sjedinjene Države razmatraju ponude 15 zemalja o carinskim sporazumima i blizu su dogovora s nekima od njih, rekao je u četvrtak ekonomski savjetnik Bijele kuće Kevin Hassett nakon što je predsjednik Donald Trump u neočekivanom zaokretu smanjio većinu carina, dodavši među ostalim i da je tom zaokretu doprinijelo i stanje na tržištu trezoraca.

“Ured američkog trgovinskog predstavnika (USTR) nas je izvijestio da je sada možda 15 zemalja podastrlo eksplicitne ponude, koje proučavamo i razmatramo i o kojima odlučujemo jesu li dovoljno dobre da bi ih se predstavilo predsjedniku”, rekao je Hassett novinarima u Bijeloj kući.

Hassett je rekao da će se voditelji trgovinske politike administracije sastati u Bijeloj kući tijekom dana kako bi se “uvjerili da su zemlje koje su najvažnije za postizanje cilja one koje ćemo prve predstaviti”.

Očekuje puno pomaka

Rekao je da očekuje puno pomaka u trgovinskim sporazumima u iduća tri ili četiri tjedna. “Ovo je sada stvarno brz proces koji ne počinje danas niti je počeo jučer. Počeo je mnogo prije”, rekao je.

“Velik dio poslova nadomak je cilja”, rekao je Hassett ranije za CNBC.

Trumpov nagli zaokret u srijedu, u manje od 24 sata nakon uvođenja novih carina većini trgovinskih partnera, uslijedio je nakon najintenzivnijeg vala nestabilnosti na financijskom tržištu od početka pandemije covida.

Ta su previranja eliminirala bilijune dolara s tržišta dionica i izazvala uznemirujuće povećanje prinosa na američke državne obveznice, što je, čini se, privuklo Trumpovu pozornost.

Osnovna carinska stopa ostaje?

Hassett je za CNBC rekao i da će osnovna carinska stopa od 10 posto vjerojatno ostati na snazi ​​za većinu zemalja kao dio bilo kojeg ispregovaranog trgovinskog sporazuma.

“Bit će potrebna neka vrsta izvanrednog dogovora da predsjednik spusti tu stopu”, naveo je Hassett.

Vremenski okvir od 90 dana za sklapanje trgovinskih sporazuma “vrlo je izvediv”, dodao je.

Utjecaj tržišta obveznica

Odgovarajući na upit novinara, Hassett je kazao i da volatilnost na tržištu obveznica i trezoraca nije izravan razlog za odgodu Trumpovih carina, ali je vjerojatno to pridodalo “malo većoj hitnosti” donošenju takve odluke.

“Sve se odvijalo na uredan način. Nema sumnje da je tržište trezoraca jučer utjecalo na to da je, znate, krajnje vrijeme da se odluka, mislim, donese s možda malo više hitnosti. Ali ta odluka bi se ionako dogodila”, ustvrdio je Hassett.

Prinos na 10-godišnje američke trezorske zapise u srijedu je premašio 4,5 posto (što znači da se američka vlada na tržištu zadužuje po toj cijeni) , a 30-godišnjih trezoraca i iznad 5 posto, uz istodobni pad njihovih cijena. Trgovci su naveli kako Japan i Kina moguće prodaju američke obveznice i trezorce, čime im spuštaju cijenu a povećavaju prinos, te da bi takav razvoj događaja mogao zabrinjavati administraciju Bijele kuće, prenosi Reuters.

Prinosi na dugoročne američke trezorce smanjili su se otkad je najavljena 90-dnevna odgoda američkih carina, tako da se na 10-godišnje američke trezorce u četvrtak kreće oko 4,3 posto.