Pri pedantnijem definiranju dužnosnika posebno će se pozabaviti odredbom koja propisuje da se Zakon o sprječavanju sukoba interesa primjenuje i »na obnašatelje dužnosti koje kao dužnosnike imenuje ili potvrđuje Hrvatski sabor«. Naime, u slučaju glavnog ravnatelja HRT-a Gorana Radmana došlo je do određenih nedoumica je li on dužnosnik u smislu Zakona ili nije. To se vidi i iz Odluke o pokretanju postupka u njegovu slučaju gdje ga se naziva »obnašateljem dužnosti«, a ne, kao osobe u ostalim odlukama, »dužnosnikom«. 

Druga faza izmjene Zakona bila bi sveobuhvatnija i njome bi se sukob interesa pokušao urediti drugačije nego što je to sada. Iz radne skupine se može čuti da je sadašnji sustav prije svega zasnovan na kažnjavanju dužnosnika, i to ne nužno zato što su bili u sukobu interesa, nego zato što su prekršili neku odredbu Zakona. Ubuduće bi trebalo osnažiti mekši, preventivni pristup sukobu interesa. Smjernice za tu fazu neizravno je zadao Ustavni sud u svojoj odluci iz studenoga prošle godine kada je poništio određene odredbe Zakona. U njoj se navodi da bi neposredni cilj politike koja uređuje sukob interesa trebao biti očuvanje integriteta dužnosnika i uprave zbog čega je potrebno uspostaviti sustav »za ranu identifikaciju i rješavanje sukoba interesa, ojačati integritet dužnosnika, uspostaviti efikasan mehanizam nadzora te propisati odgovarajuće i odvraćajuće sankcije«. 

Jedna od ideja je i proširiti sukob interesa, koji se sada odnosi samo na dužnosnike u smislu zakona, na sve javne dužnosnike. U tom bi slučaju zakonom bio obuhvaćen mnogo veći broj ljudi. Situacije mogućeg sukoba interesa i njegova izbjegavanja mogle bi se regulirati efikasnim etičkim kodeksima jer je jasno da Povjerenstvo nema niti će imati kapaciteta provjeravati peteroznamenkasti broj ljudi. Jedna od metoda izbjegavanja sukoba interesa bilo bi samoisključenje osobe iz određenog postupka. Tako bi se član povjerenstva koje dodjeljuje novac sam isključio iz odlučivanja ako bi za novac kandidirao netko njemu privatno ili poslovno blizak. Uz deklariranje imovine moguće je uvesti i obvezu deklariranja nefinancijskih interesa. Dužnosnik koji bi pravodobno objavio s kojim je sve poslovnim ljudima privatno u dobrim odnosima tako ne bi morao objašnjavati zašto je s nekim viđen na kavi ili večeri.