Dr. Viktor Peršić: 'Centralizacija zdravstva prijetnja je razvitku Thalassotherapije Opatija'

Kreativnim idejama, poštenim odnosom prema radu i vlastitim primjerima dobre prakse pokazujemo kako i ovaj »državni« sustav može izvrsno funkcionirati iako nije privatiziran, a kamoli centraliziran, donijeti svjetlo u živote pacijenata, kaže ravnatelj Thalassotherapije dr. Viktor Peršić.

povezane vijesti

Jovanović uvjeren da je Plenković mecena koruptivnog režima u Hrvatskoj. “Nezamisliva sramota…”
MUP i EPPO se oglasili o zahtjevu za zaštitom. Kovesi: Turudić dodatno pogoršao situaciju
Kekin pozvala u savezništvo za zdravu Hrvatsku u kojoj vrh države neće biti povezan s podzemljem

RIJEKA – Dosadašnji ravnatelj opatijske Thalassotherapije u dva mandata, prof. dr. Viktor Peršić, proteklog je tjedna ponovo izabran na čelo jedne od najuspješnijih županijskih zdravstvenih ustanova. Rezimirajući svoja dosadašnja dva mandata na čelu opatijske Thalassotherapije, Peršić ističe kako je posljednjih desetak godina bilo vrlo uzbudljivo vrijeme za kardiovaskularnu medicinu i znanost, pa tako i za Thalassotherapiju Opatija koja je od svog osnutka bila usmjerena prema kardiologiji i rehabilitaciji.

Svjetski standardi

– Doista je izvanredno pomisliti koliko smo daleko došli u tako kratkom razdoblju u područjima poput transkateterskih terapija za bolesti srca i krvnih žila i poremećaje srčanog ritma, u intervencijama u zatajenju srca i akutnom koronarnom sindromu koji mijenjaju tijek bolesti te u primjeni sve savršenijih tehnika slikovnih metoda u kardiologiji. Doba je relativno jeftine analize genoma, dok bežične tehnologije, biosenzori, društveni mediji i videostreaming već mijenjaju klinički krajolik. Postavljamo nove trendove u kardiorehabilitacijskoj medicini i djelujemo globalno nudeći nova rješenja za poboljšanja ovog vrlo bitnog segmenta u kardiologiji.

Bili smo stručna potpora otvaranju dvaju novih kardiorehabilitacijskih centara u Hrvatskoj, u Dubrovniku i Puli. Za sve učinjeno bili su potrebni dobri temelji koji su u novije vrijeme postavljeni u razvojnom ciklusu ustanove od 2008. godine. Stoga je navedeno i podsjećanje na razvojni put i nastojanja više generacija. S jednakim intenzitetom razvija se i fizikalna medicina i reumatologija koja je postala prepoznatljiv republički centar izvrsnosti. Osnovan je i Centar za endokrinologiju, dijabetes i kardiometaboličke bolesti koji je postao prepoznatljiv u svom djelovanju. Značajno smo proširili opseg dijagnostike u neurologiji, koja je dobila svoje prostore i opremu.

Bez Primorsko-goranske županije ne bi bilo uspješne priče

Peršić naglašava da bez propulzivnog osnivača kao što je Primorsko-goranska županija, ne bi bilo ni uspješne priče opatijske Thalassotherapije.
– Povijesno gledano, intervencija u smislu pomoći zbog nemogućnosti ostvarivanja prihoda iz redovnog poslovanja prvi se put desila u COVID-19 pandemiji. PGŽ je pravovremeno reagirao u svim zdravstvenim sustavima kojima je osnivač. Bilo je razdoblja u protekloj godini kada je ostvarivanje prihoda iz vlastitog poslovanja bilo otežano, osobito u razdoblju kada smo postali sekundarni COVID-centar. Unatoč tome, uz financijsku podršku županije, ali i pojačanim radom u razdobljima kada je to bilo moguće, proteklu smo financijsku godinu završili pozitivnim poslovanjem. Vjerujem da nam takvih financijskih injekcija u idućem razdoblju neće trebati, ali dogovorena je realizacija projekta gradnje centra preventivne i integrativne medicine koji se u građevinskom djelu procjenjuje na oko 20 milijuna kuna. To je kapitalni projekt koji će u idućim godinama itekako biti opravdan na zadovoljstvo naših pacijenata, ali i globalno postaviti nove trendove u kardio-preventivnoj i sportskoj medicini, medicini životnog stila, globalno nudeći nova rješenja za poboljšanja ovog vrlo bitnog segmenta u zdravstvu, kaže Peršić.

Dio smo svojih resursa posvetili sportskoj kardiologiji, i najdinamičnije i najzdravije članove našeg društva, a to su u društvenoj percepciji sportaši, učinili sigurnijima u ostvarivanju sportskih rezultata. Za sve navedeno imamo »know how«, imamo rješenja, imamo Medicinski fakultet i na kojem smo pokrenuli studij sportske i rehabilitacijske medicine koji će educirati buduće edukatore, imamo Sveučilište koje pokreće institut za sport i prevenciju, u estetskoj medicini i dermatologiji, koja je već značajno proširila opseg djelovanja, očekujemo u idućem razdoblju velike promjene, a otvoren je i poslijediplomski studij nekirurške estetske medicine na Medicinskom fakultetu u Rijeci, ističe Peršić koji u predstojećem mandatu planira da opatijska ustanova nastavi pružati stanovnicima ovog područja i gostima u svakom trenutku suvremene dijagnostičke i terapijske postupke u skladu s trenutnim svjetskim standardima na koje planira nadograditi posebne, odabrane struke.

Posebnost regije

– Thalassotherapija Opatija u uskom segmentu kojim se bavi treba obilježiti zdravstvenu i sveučilišno-nastavnu posebnost regije. Trajno iskazujemo jasno opredjeljenje za razvoj djelatnosti kliničke kardiologije: intervencijske kardiologije i aritmologije, bolesti srčanog mišića, srčanog zatajenja, kongenitalnih srčanih grešaka u adultnoj populaciji, ali i rehabilitacijske i preventivne kardiologije, fizikalne medicine i reumatologije. Sustavno ulažemo u mlade, stručne kadrove kroz njihovo zapošljavanje, upućivanje na specijalističke i subspecijalističke programe, poslijediplomske studije, poticanje stručnog, znanstvenog i nastavnog rada.

Bolnica Thalassotherapia Opatija, pored kardiološke, utemeljena je i na djelatnosti fizikalne medicine, koja se u skladu s tokovima razvoja struke i kretanja na osiguravateljskom tržištu usmjerila i visokospecijalizirala također u akutnim stanjima s naglaskom na reumatološkim bolesnicima čija je skrb temeljna strategija sadašnjeg i budućeg razvoja. Ovako definirana djelatnost fizikalne medicine i reumatologije, na putu u skoro stjecanje statusa vlastite, samostalne klinike, kompatibilna je s kardiološkom djelatnošću Thalassotherapije Opatija u zahtjevima za identičnom vizualizacijskom tehnikom koja je tako optimalno eksploatirana, pojašnjava Peršić.

Pritom najavljuje i formiranje centra za prevenciju, radnog naziva »O-Clinic« koji bi pratio nacionalne i europske strategije razvoja, povezujući ih s personaliziranom medicinom i prevencijom, kroz razvoj platforme visokosofisticiranih usluga i znanja, sporta i suradnje s granama industrije. Novi centar dobit će i novi prostor koji će se prostirati na 1.200 četvornih metara i za koji je, prema Peršićevim riječima, već ishodovana građevinska dozvola, a početak gradnje planiran je iduće godine.

Uspjeh u pandemiji

Ambiciozne planove očito nisu poremetile ni dvije pandemijske godine koje za opatijsku Thalassotherapiju nisu bile nimalo lake.

– Nitko od nas niti pomisliti nije mogao da ćemo u rizike poslovanja morati uključiti pandemijske izazove COVID-19 infekcije. Prolazili smo to baš kao i svi, bili u »lockdownu«, obolijevali, slali medicinsko osoblje na ispomoć onima kojima je to bilo potrebno, bili COVID-centar, nakratko izgubili tržišno poslovanje i oko deset milijuna ugovorenih poslova liječenja i rehabilitacije inozemnih bolesnika. Trenutno živimo u pomalo kaotičnom vremenu, no pred nama je šira slika, a time i veća odgovornost. Pogledajmo dalje od ovih izazova i iskoristimo prilike koje su pred nama. One zahtijevaju kreativnost, rješavanje problema, naporan rad, odlučnost, viziju i vodstvo.

To znači razmišljati »izvan okvira«, testirati i ponovo provjeravati nove hipoteze, postavljati pitanja i biti u skladu i s nepoznatim, pa i s COVID-19 pandemijom, smatra Peršić.

Osim pandemije, realna prijetnja razvoju opatijske Thalassotherapije, prema mišljenju mnogih, prijedlog je izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti koji planira centralizaciju županijskih zdravstvenih ustanova i prema kojem bi i ova ustanova prešla u ruke države kao osnivača.
– Velika pažnja usmjerena je na centralizaciju županijskih zdravstvenih ustanova koja bi se trebala provesti u sklopu najavljene reforme zdravstvenog sustava koja u konačnici ima cilj održivost, dostupnost i bolju kvalitetu zdravstvenog sustava.

Međunarodno izvrsni i konkurentni

Thalassotherapija Opatija ima potpisana dva međunarodna ugovora za liječenje i rehabilitaciju bolesnika. Radi se o ugovoru s austrijskom Auvom i ugovoru sa Sveučilišnom bolnicom u Oslu za liječenje i rehabilitaciju reumatoloških bolesnika.
– Ovaj posljednji dobiven je na međunarodnom natječaju u kojem je konkuriralo desetak bolnica iz EU-a. Prepoznati smo kao kvalitetan sustav i pobijedili u tom natječaju, a naravno da je tome prethodila analiza međunarodnog povjerenstva koje je provjerilo kvalitete svih resusrsa. Vjerujem kako ćemo ove godine uspjeti realizirati ugovorene obaveze na zadovoljstvo nas i naših inozemnih bolesnika. Sve navedeno odmicanjem vremena potvrđuje opravdanost ulaganja u izvrsnost koja je sada i međunarodno prepoznata. Naravno da ovakve stvari gode, ali i nameću obavezu održavanja i unapređenja postojećeg. Na kraju, ipak, sve je do ljudi. Ako je čovjek »mjerilo svih stvari«, onda je nama u bolnici educirani kadar mjerilo svakog uspjeha. Danas zaista imamo kadar kojim se ponosim, ističe Peršić.

Naravno da je bilo za očekivati reakcije sadašnjih osnivača, pogotovo onih koji su u zdravstvene ustanove sustavno ulagali i učinili ih boljim i učinkovitijim, i to ne samo decentraliziranim sredstvima, već i sredstvima direktno iz županijskog proračuna. Možda je i Primorsko-goranska županija jedan od najboljih primjera dobrog upravljanja svojim zdravstvenim sustavima, što želim ukratko pojasniti na primjeru Thalassotherapije Opatija. Bolnica ima više od 14.000 četvornih metara prostora i 240 postelja.

Moderna oprema

Osim što je ulagano u kadar i opremu, od 1998. godine krenulo se i u sustavno uređenje naših objekata kojih ima šest i svi su povezani toplom vezom. Izgrađen je Wellnes centar, nova zgrada kardiologije s intenzivnom jedinicom, a planira se gradnja nove zgrade od 1.200 četvornih metara. Kupljena je moderna dijagnostička oprema u radiologiji, intervencijskoj kardiologiji i aritmologiji, oprema se novi biokemijski laboratorij, kupljena je ultrazvučna oprema za kardiologiju, neurologiju, radiologiju, funkcionalnu dijagnostiku i rehabilitaciju.

Naša bolnica nikada nije bila u financijskim gubicima, izuzev 2020. godine, kada u razdoblju »lockdowna« nije mogla normalno raditi. Redovito smo plaćali svoje dobavljače u zakonski propisanim okvirima, pa i u ovoj godini anulirali smo gubitke iz 2020. godine i završili godinu s pozitivnim poslovanjem, što je u ovo pandemijsko vrijeme prava rijetkost. Kreativnim idejama, poštenim odnosom prema radu i vlastitim primjerima dobre prakse pokazujemo kako i ovaj »državni« sustav može izvrsno funkcionirati iako nije privatiziran, a kamoli centraliziran, i donijeti svjetlo u živote pacijenata. A to je na početku priče i na njenom kraju – najvažnije.

S druge strane, na mjesečnoj razini stvoreni dug zdravstva od oko 300 milijuna kuna mjesečno, 75 posto nose klinički bolnički centri s kliničkim bolnicama uglavnom koncentriranim u gradu Zagrebu, uz opće bolnice čiji udio u dugu iznosi 20 posto.

Minorni dugovi

Udio specijalnih bolnica u navedenom dugu je minoran. Iz svega proizlazi da bi iz procesa centralizacije bolničkog sustava specijalne bolnice trebali izuzeti. Takav je zaključak donijela i sekcija bolnica Udruge poslodavaca u zdravstvu, jer njihova centralizacija sasvim sigurno ne može promijeniti aktualne dugove koje stvaraju KBC-ovi i opće bolnice bez sistemskih promjena.

Navedeno uključuje korekcije limita, cijena usluga, praćenje ishoda liječenja, »kontrole« trošenja i uvođenja posebno skupih lijekova, upravljanje listama čekanja, nacionalnih smjernica za terapijske i dijagnostičke postupke, njihovo racionalno provođenje, a sve s ciljem održivosti, dostupnosti i bolje kvalitete zdravstvenog sustava. Trebali bi njegovati »male« centre izvrsnosti koji predstavljaju dodanu vrijednost svakom zdravstvenom sustavu, pa i našem.

Potreban nam je način za probijanje inercije, razvoj hrabrijih rješenja financiranja i postavljanje nacionalnih prioriteta, a to je prevencija. Postoje samo tri boje, deset brojeva i sedam nota, a važno je ono što činimo s njima, kako ih slažemo, jer tek tada nastaje neka nova vrijednost. Vjerujem da navedeno bar malo može biti nadahnuće drugima. Sasvim je sigurno da centralizacija ovakvog sustava kao što je naš, može biti samo štetna, zaključuje Peršić.