SOBOLI – Da je povijest učiteljica života, kao što se to kaže, tada ne bi svaka generacija patila zbog nekog rata. Da je povijest učiteljica života, tada ne bi nakon svakog kratkog perioda mira, blagostanja i rasta imali krize, ideološke podjele i kao završetak tog ciklusa – rat. Da je povijest učiteljica, danas bi na ovoj komemoraciji sudjelovali svi zajedno, bez ideoloških, političkih, vjerskih i osobnih razlika.

Nužnost zajedništva

Pa opet, usprkos svim porukama zajedništva i pomirenja koje šaljemo s ovog mjesta, na današnji dan nismo složni i nismo zajedno. Istina o podhumskim žrtvama nešto je što svi tražimo. Želimo znati imena i broj stradalih. Želimo znati i točan broj odvedenih u logore, kao i broj naknadnih žrtava. Ali istinu nećemo saznati međusobnim sukobljavanjima i podjelama. Povijesne činjenice do dan-danas nisu skroz utvrđene, ne znamo hoće li se to ikada više dogoditi, ali ono što znamo i oko čega se slažemo je da su 12. srpnja 1942. godine stradali nevini ljudi, spaljeno čitavo selo i razorene brojne obitelji i njihovi životi, i da se to više ne smije dogoditi – istaknula je Ivana Cvitan Polić, načelnica Općine Čavle, tijekom sinoćnjeg središnjeg obilježavanja 81. obljetnice stradanja podhumskih civila.

Civilizacija mira

U vrlo se sličnom tonu njezinim mislima pridružio i Robert Marčelja, načelnik općine Jelenje, vijence su položili uime predsjednika Hrvatske izaslanik Željko Jovanović, uime Vlade i ministra hrvatskih branitelja general Josip Lucić, dok je u ime predsjednika Sabora vijenac položio bakarski gradonačelnik Tomislav Klarić. Na koncu, u ime PGŽ-a vijenac je položio zamjenik župana Vojko Braut. Ono što je posebno važno u nastojanjima širenja civilizacije mira je i dolazak izaslanice generalnog konzula Republike Italije Davida Bradaninija, Patrizie Ruggieri.

Lijepo je u Podhumu bilo vidjeti jednu sasvim novu, mladu generaciju političara koji Hrvatsku vide kao nepodijeljenu i neposvađanu zemlji. Istaknimo tako načelnicu Klane Željku Šarčević Grgić, gradonačelnika Kastva Mateja Mostarca i zamjenika načelnika Matulja Eduarda Baćića, kao i predsjednike županijskog SDP-a Ivicu Lukanovića i čelnika OO-a HDZ-a Čavle Stanislava Žeželića. Bili su tu i predsjednica Udruge podhumske žrtve Nevija Gizdulić u čijoj su pratnji bili dopredsjednik Josip Pilčić te Darko Broznić. Svoj zalog zajedništvu i prosperitetu države za čiju su se slobodu borili te su tužne, ali i odlučne večeri u ime braniteljskih udruga Grobnišćine i PGŽ-a došli dati i predsjednici Denis Čargonja i Jakov Ostojić.

Bit tolerancije

Civilne invalide rata Hrvatske, PGŽ-a i grada Rijeke predstavljala je predsjednica udruge CIR-a Rijeka Nevenka Cigar Crnobrnja, dok je Goran Mavrinac predvodio počasnu povijesnu postrojbu Frankopanska straža Grobnik. I na koncu nazočili su Matica hrvatska, Ogranak Jelenje i predsjednik Stjepan Emanuel Mandekić.

Na žalost, ni ovog puta svoj naklon žrtvi, što su uostalom u svom obraćanju i apostrofirali mnogi, ponajviše Cvitan Polić i Braut, u službenom terminu, kao ni svoju potporu tako potrebnim procesima koji se samo u zajedništvu i razumijevanju mogu ostvariti, nisu došli dati predstavnici SABA-e PGŽ-a. Oni su, kao i prijašnjih godina, organizirali svoje obilježavanje žrtava Podhuma, u jutarnjim satima. Na kraju krajeva, bit tolerancije je razumjeti i te ljude i taj njihov solistički postupak, koliko god nismo baš sigurni da žrtve to zaslužuju. Ali svakom na čast.

Snaga za oprost

Na koncu, svetom se misom, kao i prigodnim mislima, okupljenima obratio i riječki nadbiskup Mate Uzinić.

– Moramo smoći snage za oprost i zaustaviti zlo. Moramo priznati i svoje zločine, kao i tuđe žrtve. Potrebno je da nas ovakve komemoracije mijenjaju nabolje, da nam šire srce razumijevanja, da nam daju srce koje oprašta. Neka nam ovaj događaj, djelo zlih ljudi, pomogne da budemo – bolji ljudi, zaključio je nadiskup Uzinić, ujedno se pomolivši i za žrtve Ukrajine.