Evidentni su tijekom povijesti ostvareni kontakti Hrvatske i Crne Gore koji se ogledaju u umjetnosti, književnosti, tradiciji, običajima, folkloru, no i – jeziku. Hrvatsko-crnogorski (kulturni) dodiri su, dakle, raznoliki i bogati, a doprinose kulturnoj raznolikosti i razumijevanju između dviju zemalja, no važni su i u kontekstu očuvanja i promicanja kulturne baštine, kao i jačanja prijateljskih odnosa dviju zemalja.

Riječko sjedište

U riječkome mozaiku multikulturalnosti stoga nezaobilazno mjesto ima i crnogorska nacionalna manjina koja na našim prostorima djeluje niz godina. Kako nam je rekao predsjednik Saveza Crnogoraca Hrvatske Ljubo Radović, nakon osamostaljenja Hrvatske i priznanja crnogorske nacionalne manjine, Crnogorci u Hrvatskoj su osnovali Nacionalnu zajednicu Crnogoraca sa sjedištem u Zagrebu, no riječki su Crnogorci također dali značajan doprinos u osnivanju te zajednice.

– S našeg područja posebno treba istaknuti gospodina Milutina Drljevića iz Opatije i gospodina Iliju Markovića iz Crikvenice. Nas desetero, na čelu s pokojnim Ivanom Brajovićem, 1995. godine osnivamo Nacionalnu zajednicu Crnogoraca Rijeka. Nakon nekog vremena dolazi do značajnog sukoba među članicama Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske, pa Osijek, Varaždin, Koprivnica istupaju iz ove krovne organizacije te 2006. godine osnivaju paralelnu krovnu organizaciju – Savez Crnogoraca Hrvatske.

Nažalost, i Nacionalnu zajednicu Crnogoraca Rijeka zahvaća sindrom ideoloških podjela i nesloge, te je napušta njezin osnivač i prvi predsjednik Ivan Brajović s još nekoliko članova. Potom se osniva Zajednica Crnogoraca PGŽ-a, koja se učlanjuje u Savez Crnogoraca Hrvatske, govori Radović.

Savez Crnogoraca Hrvatske sa sjedištem u Rijeci je, kaže, krovna organizacija sedam svojih članica iz Dubrovačko-neretvanske, Primorsko-goranske, Istarske, Koprivničko-križevačke i Osječko-baranjske županije. Savez, koji je članica Saveza dijaspore i iseljenika Crne Gore, Hrvatskog sabora kulture i Hrvatsko-crnogorskog društva prijateljstva, i njegove članice djeluju na području Republike Hrvatske i Crne Gore.

Tradicionalne nošnje zemlje iz kojega su im korijeni pokazali su i na Vinkovačkim jesenima

Kulturne silnice

– Između ostaloga, radi upoznavanja kulturnih i povijesnih vrijednosti i prirodnih ljepota. Ciljevi ovog saveza su organizacija međunarodnih kulturnih manifestacija, susreta te raznih posjeta dvaju susjednih i prijateljskih naroda, Hrvatske i Crne Gore, tako da su te manifestacije od interesa svih građana gdje živimo, radimo i djelujemo, kao i od interesa građana crnogorske nacionalne pripadnosti u tim sredinama, kaže naš sugovornik.

Savez i njegove članice djeluju različito; organiziraju znanstvene skupove, okrugle stolove, festivale folklora, književne večeri, muzejske i likovne izložbe, gostovanja književnika te razne druge kulturne sadržaje u obje zemlje, čime se osnažuju veze između dvaju naroda. Uz to, priča predsjednik Radović, organiziraju i susrete turističkih zaposlenika, malih privrednika i drugih organizacija iz Hrvatske i Crne Gore, u suradnji s raznim institucijama iz obje zemlje.

– Od realiziranih projekata i programa posebno se ističe projekt »Ivan Mažuranić (1814. – 1890.) i Crna Gora«, čiji je voditelj bio prof. dr. sc. Milorad Nikčević s Filozofskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, u sklopu kojeg je u Cetinju 2009. godine Primorsko-goranska županija poklonila bistu Ivana Mažuranića prijestolnici Cetinje, a postavljena je u Parku velikana na Cetinju.

Uz zbornik s toga skupa koji broji 860 stranica, zatim izložba »Stotinu godina hrvatske umjetnosti iz zbirki Narodnog muzeja Crne Gore« u Muzeju grada Rijeke u sklopu koje su izloženi i radovi Vlahe Bukovca, razmjene muzejskih izložbi riječkog Pomorskog i povijesnog muzeja s muzejima i galerijama u Crnoj Gori, a tu je i znanstveni skup »Lik i djela djelatnih ljudi iz Hrvatske koji su dali značajan doprinos u razvoju crnogorske kulture«, kao i »Stotinu godina hrvatske književnosti iz fundusa Nacionalne biblioteke Crne Gore« u Rijeci, zaključuje Radović.