Armin Laschet, novi predsjednik Kršćansko-demokratske unije (CDU) u stranci slovi kao predstavnik umjerene struje i graditelj političkih mostova te je blizak sadašnjoj kancelarki Angeli Merkel.

“Moramo biti jasni u onome čemu težimo, ali ne smijemo polarizirati”, rekao je 59-godišnji Laschet u subotu nakon izbora na mjesto predsjednika vladajuće Kršćansko-demokratske unije.

On je dodao, imajući u vidu ovogodišnje parlamentarne izbore, da CDU može opet pobijediti samo ako i dalje bude stranka centra.

“Ono što je donosim sa sobom kao novi predsjednik stranke je iskustvo u vladajućim strukturama, vodstvo velike savezne pokrajine i približavanje različitih interesa”, rekao je Laschet.

Armin Laschet je rođen u zapadnonjemačkom gradu Aachenu u katoličkoj rudarskoj obitelji koja svoje porijeklo vuče iz susjedne Belgije.

Laschet je po zanimanju diplomirani pravnik.

Tijekom svoje karijere je prošao sve političke stanice: od gradske vijećnice, preko Bundestaga i Europskog parlamenta sve dok 2017. nije postao premijer najmnogoljudnije njemačke savezne pokrajine Sjeverne Rajne-Vestfalije.

To ga razlikuje od ostala dva kandidata za predsjednika CDU-a Friedricha Merza i Norberta Roettgena koji iza sebe nemaju iskustva u vođenju neke savezne pokrajine.

Mnogi kao dokaz njegovog umijeća približavanja različitih struja navode njegovo uspješno vladanje u Sjevernoj Rajni – Vestfaliji gdje u koaliciji s liberalima raspolaže samo s jednim glasom većine.

Laschet sebe smatra strastvenim europskim političarem i velikim poklonikom Karla Velikog koji se smatra prvim Europljaninom i koji je stolovao upravo u Aachenu.

Lascheta u stranci zbog činjenice da je nekad obavljao i funkciju ministra za integracije, smatraju i osjetljivim na pitanja integracije stranaca u njemačko društvo i pobornika multi-kulturnog društva.

Za razliku od konzervativnog Merza, Laschet predstavlja umjerenu struju unutar CDU-a koja je pobijedila dolaskom Angele Merkel na čelo stranke 2000.

Angela Merkel, koja je 2018. napustila mjesto predsjednice CDU-a, nakon povlačenja svoje nasljednice Annegret Kramp-Karrenbauer s ove pozicije prije godinu dana, nije ni trenutka skrivala svoju podršku Arminu Laschetu.

Laschet je bio i jedan od čelnika CDU-a koji ju je podržao tijekom izbjegličke krize 2015.

Kombinacija Laschet – Spahn

Tijekom kampanje koja je prethodila izboru predsjednika, Laschet je nastupao s aktualnim ministrom zdravstva Jensom Spahnom, koji je stekao veliku popularnost tijekom borbe protiv pandemije.

Mnogi pretpostavljaju da bi Laschet, koji za razliku od svog konkurenta Merza nije poziciju demokršćanskog kandidata za kancelara prisvajao za sebe, upravo Spahna mogao postaviti na ovo mjesto.

Promatrači procjenjuju da bi odluka o pitanju tko bi mogao naslijediti Angelu Merkel na kancelarskoj funkciji mogla biti donesena nakon izbora u saveznim pokrajinama Baden-Wuerttemberg i Porajnje-Falačka u ožujku.

Kao kancelarski kandidat se nameće i predsjednik manje stranke demokršćanske Unije CDU/CSU i bavarski premijer Markus Soeder.

Među nagrađenima prethodnih godina su Barroso, Genscher, Juncker i Prodi

Podsjetimo, kada je lani u ožujku Andreju Plenkoviću u Essenu dodijeljena Steigerova nagrada u kategoriji »Europa« svečani je govor u njegovu čast održao upravo premijer Sjeverne Rajne-Vestfalije, Armin Laschet.

“Za Hrvatsku ta nagrada predstavlja jasan signal kao najnovijoj članici EU-a koja se nastoji profilirati među europskim zemljama, a osobno sam počašćen tim priznanjem koje je poticaj čvrstom uvjerenju da budemo proeuropski i štitimo nacionalne interese vodeći računa o cijelom europskom projektu, kontekstu i mijenjajućim međunarodnim odnosima”, izjavio je u ožujku 2029. predsjednik hrvatske Vlade uoči dodjele nagrade u Essenu.

Međunarodna nagrada Steiger svake se godine dodjeljuje osobama koje svojim radom promiču iskrenost, otvorenost, toleranciju i odgovornost. Među dosadašnjim dobitnicima nagrade, u kategoriji „Europa“, bili su Jean-Claude Juncker, Hans-Dietrich Genscher, Romano Prodi i José Manuel Barroso.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je u veljači ove godine  na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji te bio sudionikom  rasprave na panelu »Europa koja štiti«

U svom uvodnom govoru predsjednik Vlade Plenković kazao da je naslov panela identičan jednom od četiri ključna prioriteta hrvatskog predsjedanja Vijećem Europe.

“Ta tema ima važan položaj u hrvatskoj agendi ovih šest mjeseci, jer se radi o odrazu očekivanja naših građana da ih Europa zaštiti i da im osjećaj sigurnosti”, naglasio je premijer u veljači.

“Zadnjih je godina Europska unija suočena migracijskom i azilantskom krizom bez presedana, s do sada neviđenim posljedicama na politički pejsaž Europe što predstavlja ozbiljan izazov kojeg ni na trenutak ne smijemo podcijeniti, a dolazi od terorističkih napada i povećanog miješanja izvana”, ocijenio je Plenković.

Poručio je da razilaženja u stajalištima ometaju sposobnost da se zadovolje očekivanja građana.

“Gledajući u budućnost, vjerujem da se moramo podsjetiti na naš zajednički cilj – da se naši građani osjećaju sigurnima te da ponovno izgradimo konsenzus kako da to postignemo, ostajući cijelo vrijeme vjerni našim vrijednostima i načelima na kojima je Unija izgrađena”, naglasio je Plenković, napominjući da je to put napretka za Europsku uniju, kako bi bila korak ispred ostalih u suočavanju s tradicionalnim i novim sigurnosnim prijetnjama.

“Jedna od strateških mjera na kojima radi hrvatsko predsjedništvo su Strateške smjernice u području slobode, sigurnosti i pravde, u skladu sa strateškom agendom Europske unije, usvojenom u lipnju za razdoblje od 2019. do 2024. godine”, podsjetio je predsjednik Vlade, naglasivši da će Smjernice za koje se nada da će ih podržati Europsko vijeće u ožujku, imati četiri glavna bloka: vladavinu prava, međusobno povjerenje, cjelovitost našeg teritorija i ovladavanje novim tehnologijama i umjetnom inteligencijom.

“Vladavina prava je ključna podloga za naše zajedničke vrijednosti”, kazao je i dodao da su demokracija, temeljna prava i vladavina prava međusobno povezane i da se međusobno dopunjavaju toliko da jedna bez druge ne mogu egzistirati.

Ocijenio je da osiguranje vladavine prava kao kamena temeljca Unije, traži stalan zajednički napor svih institucija i svih država članica te da jednako tako, zahtijeva strpljenje i opreznost.