Analiza
Blizu 38 tisuća Riječana, prema procjenama, živi u zgradama koje ne bi izdržale potres. Riječki stručnjaci imaju drukčije mišljenje
Potpuno je krivo procijenjeno da su samo zgrade građene nakon 2000. godine sigurne. Građevine u Rijeci, a i u Hrvatskoj, grade se u skladu sa zahtjevima potresne otpornosti još od druge polovice 60-ih godina prošlog stoljeća, nakon potresa u Skopju 1963. i Banjoj Luci 1969. godine, kaže prof. dr. Željko Arbanas
Cesta prema nigdje
Cesta Grohovo – Lopača već punih sedam godina stoji urušena! “Tlo klizi prema jezeru, neće se zaustaviti samo od sebe”
Prema mišljenju stručnjaka Građevinskog fakulteta prof. Željka Arbanasa rješenje bi bilo da sve uključene strane, Grad Rijeka, Županija, HEP i Hrvatske vode pokušaju osigurati sredstva za sanaciju
Problem velikih vrtača
‘Velike rupe u tlu bi se ovdje otvorile prije ili kasnije, potres ih je samo ubrzao’
Vrtače bi se prije ili kasnije i bez potresa otvorile, a problem je što se njihova pojava ne može predvidjeti sve dok se ne počnu događati, kao i to što se mogu pojaviti bilo gdje, pa i ispod prometnica ili zgrada, kaže Arbanas
NEKE JE KUĆE BOLJE NE OBNAVLJATI
Na Kvarneru se može dogoditi Petrinja: Središte Rijeke nalazi se na rasjedu, a zadnji potres bio je 1750. godine
"Osim Istre, čitava se Hrvatska nalazi na pojedinim rasjedima. Mada, kad su jaki udari, i susjedna područja itekako mogu pretrpjeti oštećenja tako da od opasnosti i oštećenja uzrokovanih potresima nije izuzet ni jedan dio Hrvatske", ističe Željko Arbanas, redoviti profesor i šef Zavoda za geotehniku Građevinskog fakulteta u Rijeci