Lipa pamti

U ponedjeljak promocija knjige “Nakon zadnji aprila” Karla Čargonje i Gorana Ferčeca

Pokolj 1944.

Izložba o stradanju sela Lipa “Nakon zadnji aprila” otvara se u zagrebačkoj Galeriji Spot

Umjetnički projekt ostvaren je u suradnji autora Karla Čargonje i Zorana Ferčeca s Memorijalnim centrom "Lipa pamti"

Piše Nataša Govedić

“Samo kraj svijeta”. Vizualno raskošna predstava neusporediva s bilo čim drugim na domaćim scenama

Sama Lagarceova drama je jezično »ubadanje« rečenicama među likovima

80. godišnjica

U Memorijalnom centru Lipa pamti otvorena izložba “Nakon zadnji aprila”

U povodu obilježavanja 80. godišnjice stradanja Lipe na ovoj su izložbi Karla Čargonje i Gorana Ferčeca predstavljene autorske fotografije i tekstovi o suvremenom životu Lipe i Lipljana

Esej o predstavi Franke Perković

“Na Tri kralja ili kako hoćete”: Kako je Nataša Govedić vidjela premijeru u “Zajcu”

Predstavu energetski nosi scenski pokret Pravdana Devlahovića, stilski veoma razrađen i svjestan kabaretskih mogućnosti stalne parodije dvorskih, služinačkih, rodnih i seksualnih konvencija, bez kojega teško da bismo mogli govoriti o kompleksnostima čitave izvedbe

Uz premijeru u Zajcu

“Na Tri kralja ili kako hoćete”: Iščitavanje Shakespearea u duhu današnjega vremena

Ova Shakespeareova komedija podatna je za različite smjerove interpretacije, a režijski i dramaturški pristup Franke Perković i Gorana Ferčeca iščitali su je iz očišta današnjeg vremena otvarajući teme kao što su spolni i rodni identitet te njihove fluidne granice

Redateljica i dramaturg

Franka Perković i Goran Ferčec uoči premijere: ‘Ne, Shakespear nije aktualan. On je svevremen’

Kada se govori o tome da je Shakespeare aktualan, pomalo me smeta ta riječ – aktualno. Taj pojam u svom sadržaju kao da nosi neku moguću prolaznost – nešto je aktualno u nekom trenutku, a u nekom drugom nije. Zato ne bih rekla da je Shakespeare aktualan, on je naprosto svevremen - Franka Perković.

Najavljena premijera u Zajcu

NA TRI KRALJA ILI KAKO HOĆETE Predstava zabune koja uključuje igru rodnih identiteta

U središtu je ljubavni nesporazum kao dio narativa i simboličkog okvira priče poznate Shakespeareove drame. Nastala je oko 1600. godine, u vrijeme autorove produkcijske zrelosti obojene optimizmom