glavonošci

BIOLOGIJA GLAVONOŽACA

Jeste li znali da je Jadransko more stanište 80 posto svih poznatih sredozemnih vrsta glavonožaca?

Znanosti je danas poznato oko 11 000 fosilnih i oko 1 200 recentnih vrsta, pri čemu se nove vrste glavonožaca još uvijek otkrivaju. Od svega toga Jadransko more nastanjuju 42 vrste glavonožaca od čega 15 vrsta liganja, lignjica i lignjuna, 16 vrsta sipa i sipica te 11 vrsta hobotnica.

BIOLOGIJA GLAVONOŽACA

Jeste li znali da su glavonošci isključivo morske životinje i da ih u slatkim vodama uopće nema?

Svi su jadranski glavonošci predatori i mesožderi (karnivori). Svoj plijen napadaju u svim slojevima mora. Sipe čekaju u pijesku, mušuni i hobotnice u pukotinama stijena, dok lignje u svim slojevima mora love u pokretu, a što ribolovci itekako vješto koriste.

MRKI MUZGAVAC

Jeste li znali da muzgavac može narasti do gotovo 1,5 kilograma težine, ali da ne živi duže od dvije godine?

Mrki muzgavac nastanjuje uglavnom ilovasto pjeskovito i ljušturasto dno, ali i potpuno muljevito, dok je na kamenitom dnu znatno rjeđi. Ako je dno kombinirano od pijeska, šljunka i krupnijeg kamenja mrki muzgavac će rado iskopati rupu pod kamenom i zavući se u nju. Na njegovu žalost, ostatke kopanja ne zna kamuflirati, pa ga svježe izbacani šljunak i pijesak već izdaleka odaju.

HOBOTNICA

Znate li kod hobotnica razlikovati mužjaka od ženke? A jeste li znali da je ugriz hobotnice otrovan?

Priča o otrovu kojim hobotnica usmrćuje rakove nije bajka već znanstveno potvrđena činjenica. Hobotnica ima tri slinske žlijezde. Kod ugriza se slina, odnosno koja sadrži dva toksina, α i β – cephalotoxin, izbacuje pod pritiskom. Oba su toksina smrtonosna za rakove, tako da rakovi već u prvih nekoliko minuta nakon ugriza budu potpuno paralizirani.