Analiza
Blizu 38 tisuća Riječana, prema procjenama, živi u zgradama koje ne bi izdržale potres. Riječki stručnjaci imaju drukčije mišljenje
Potpuno je krivo procijenjeno da su samo zgrade građene nakon 2000. godine sigurne. Građevine u Rijeci, a i u Hrvatskoj, grade se u skladu sa zahtjevima potresne otpornosti još od druge polovice 60-ih godina prošlog stoljeća, nakon potresa u Skopju 1963. i Banjoj Luci 1969. godine, kaže prof. dr. Željko Arbanas
Trusno područje
Stanovnici tvrde da se na Baniji nikad nije pričalo da bi moglo doći do ovako jakog potresa
Serklaž je armiranobetonski element gradnje koji može biti vertikalan i horizontalan i on omeđuje zidani zid i čini ga kompaktnim i otpornim na oštećenja. Povezani serklaži čine svojevrsni skelet zgrade, objašnjava Uroš
Građevinski konstruktori
Stručnjaci obišli Baniju: Sve u potresu oštećene kuće su imale grube inženjerske greške kod izvođenja
Tko je točno kriv ne znam, lako je to utvrditi, kaže profesor na Sveučilištu u Zagrebu
Tim prof. dr. Grandića
Naknadni potresi izazvali nove štete: ‘Prije dva dana smo imali popis 25 tisuća građevina za pregled. Sad ih je već 35 tisuća’
Od 15.000 pregledanih građevina svega 400 je bez oštećenja, dok je crvenu naljepnicu dobilo njih 2.200, što znači da nisu za upotrebu, ali nisu sve ni za rušenje, ističe prof. dr. Davor Grandić