TURIZAM

Ispalo je da vrijeme nije glavni faktor. Brojke kažu da rujanske kiše i oluje nisu ozbiljnije naudile posezoni

Krajem prošlog tjedna u Hrvatskoj je boravilo više od 270 tisuća turista

DUGO SJAJNO LJETO

Godina velikog povratka putovanja, rekordnih prihoda, ali i sve problematičnijeg nedostatka kadrova

Hrvatska narodna banka je procijenila da će hrvatski turizam do kraja godine inkasirati rekordnih 11,3 milijarde eura prihoda od stranih turista

DOBRI REZULTATI

U Hrvatskoj prošla špica, više nemamo milijun turista dnevno: Sezona je po deviznom prihodu rekordna

Zarada i jest najvažnija, no lani se činilo da su i svi drugi turistički parametri iz 2019. nadohvat ruke. Na to će domaći turizam, očito, ipak morati još malo pričekati.

BOLJKA SEZONALNOSTI

Izravni doprinos turizma hrvatskom BDP-u drugi je po udjelu na svijetu. To nikako nije dobra vijest

Najkraću turističku sezonu, mjereno indeksom sezonalnosti, bilježe Splitsko-dalmatinska i Zadarska županija, slijede ih Dubrovačko-neretvanska, Šibensko-kninska i Istarska županija, a PGŽ ima praktički najmanju ranjivost u odnosu na ostale jadranske županije

SEZONA U BROJKAMA

Hrvatsku ove godine posjetilo više od 10 milijuna turista: PGŽ je na trećem mjestu, najviše je Nijemaca i Slovenaca

"Veliki interes za Hrvatskom obilježio je i srpanj koji se gotovo izjednačio rezultatima iz 2019., a s nekih tržišta poput Njemačke, Češke, Poljske, Austrije nas je posjetilo čak 215.000 turista više nego li u srpnju 2019.", istaknula je  ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.

eVisitor

U rujnu vrijednost fiskaliziranih računa u turizmu 18 posto veća nego 2019.

Najviše je turističkih noćenja ostvareno u Istarskoj (3,8 milijuna), Splitsko-dalmatinskoj (2,3 milijuna) i Primorsko-goranskoj županiji (2,1 milijuna).

DOBRI TURISTIČKI REZULTATI

U Hrvatskoj je 1,05 milijuna turista: Najviše je Nijemaca i Slovenaca, najbolji su Istra i PGŽ

NEOČEKIVANI OBRAT

Sezona donijela i velike pandemijske promjene: Poljaci spašavaju sezonu, vratili se i Austrijanci

Nijemci i Slovenci su uvjerljivo na prvom i drugom mjestu, treće je po najvećem prometu ostvarilo poljsko tržište, a na četvrtom mjestu su Česi. Austrija je peta, a Italija tek deseta.