U kozalskom rudniku rukometnih talenata se opet radi, živo je u bazi iz koje već kontinuirano znaju zasjati zvijezde itekakvog sjaja, dosta je spomenuti dugogodišnja istaknuta prvoligaška imena iz doba bivše države poput Arsena Brnelića, Brace Praprotnika, a pogotovo Darka Dunata i Deana Ožbolta, kasnije u Hrvatskoj i Nikolu Babića, uostalom, Kozalčanin je i sadašnji aktualni reprezentativac Vlado Matanović.

Nasljednici njih i brojnih drugih junaka kozalskih ulica puni dobrih želja, ambicija i mladenačkog optimizma čekaju novu prvoligašku sezonu za koju su se počeli pripremati na susjednom brežuljku, na onome zametskome.

– Zbog situacije s koronavirusom otvorena je samo zametska dvorana – kaže dugogodišnji član vodstva Kozale, predsjednik kluba Alen Tomaš.

Kao što je to već uobičajeno, nakon sezone je došlo do promjena u momčadi, istaknutija imena odlaze, u ovom slučaju su to braća Leon i Fabijan Ljevar, koji će okušati sreću u susjednom premijerligašu Zametu.

U ovom slušaju je simpatičan most suradnje Kozala – Zamet jer su se neki mlađi igrači iz premijerligaša preselili u redove prvoligaša. U oba su kluba trenutno zadovoljni uspostavljenom suradnjom kakve nije bilo već čitavi niz godina.

Suradnja sa Zametom

– Dogovorili smo se, dobili smo termine na Zametu te smo se tamo okupili i počeli s treninzima. Tu je sada naša obnovljena ekipa, a uz to valja istaknuti da smo zadržali neke igrače, poput Dina Islamovića, Antonija Tomaša te ove starije iskusnije igrače poput Miliha.

Trojica su nam otišla, braća Ljevar su se uputila prema Zametu, dok se Dujam Dunato pozdravio sa suigračima i rekao da će uzeti pauzu. Doveli smo i neke igrače u suradnji sa Zametom, tu je Antonio Dizdar, mlad igrač dosta velikoga potencijala, a na posudbu ćemo dobiti još neke igrače.

To je lijevo krilo Antonio Kezić, a trebao bi nam stići i jedan mladi vratar budući da je Ćaćan otišao zbog poslovnih obaveza. Naš cilj je napredovanje mladih igrača, imamo mladu ekipu.

Kozalčani još odrađuju onaj prvi, uvodni dio priprema nakon čega slijede utakmice.

– Još ne znamo kada će krenuti prvenstvo, a mi se spremamo kao da će liga normalno početi. Tako smo i organizirani, sada je na redu fizička priprema. Slijede potom prijateljske utakmice, igrat će se i po Istri, nadamo se i susretu s prvom momčadi Zameta. Želimo odgrati sedam, osam utakmica do početka sezone.

U promjenama između sezona došla je i ona za kormilom, momčad je preuzeo Miljenko Turkalj, koji je dobio šansu za vođenje prve momčadi svog matičnog kluba.

Isti ciljevi

– Turkalj je tu već dugo godina, sjetite se da je bio sa mnom na klupi dok smo još nastupali s kadetima i bili prvaci države. Cijelo vrijeme je imao i poslovne obaveze i nije mogao voditi seniorski rukomet, iako je stalno u klubu.

Odlaskom Darka Dunata se otvorilo mjesto, a mi mislimo da mladom čovjeku treba dati priliku jer je on dijete Kozale i ima dovoljno iskustva. Dobri su to potezi jer smo u klub vratili Nikolu Babića, koji ima stručnog i igračkog iskustva.

Završio je Kineziološki fakultet. Obavljat će fizičku pripremu igrača, a i pomagati Turkalju s prvom ekipom na klupi. To je spoj dvojice mladih ljudi za koji mislimo da će dobro djelovati.

Kozalčani su godinama ljude navikli na visoke plasmane, bili su i blizu premijerligaške promocije.

– U sezonu ne idemo s manjim ambicijama od onih da pokušamo biti što bolje plasirani jer je to i motiv za ove mlade igrače. Težit ćemo biti što bliže vrhu. Želimo biti konkurentni. Braut puca od želje, sada je on glavni igrač u seniorima.

Potencijal su i igrači iz Zameta, a imamo i kvalitetne igrače, poput Islamovića i Tomaša, koji mogu biti prevaga. Spoj mladosti i iskustva kaže da možemo biti pri vrhu.

Neophodna pomoć Grada Rijeke

Klub ima četiri licencirana trenera, peti je predsjednik kluba Alen Tomaš. Klub ima 87 licenciranih igrača od seniora, kadeta, mlađih kadeta i dječaka, tu su i djeca iz mini rukometa, koja nisu licencirana. Ukupno je riječ o stotinjak igrača. Naravno da nije lako servisirati ovako zamašni pogon u današnjim financijskim uvjetima.

– Grad Rijeka nam je najveći pokrovitelj, mogu reći da bez njega ne možemo funkcionirati. Dogodi li se nekakav slom, to ne bi značilo samo kraj za nas, već i za neke druge jer je Grad ipak taj koji najviše donira. Tvrtke su u problemima, to svi znamo. Uspije li se nešto dobiti sa strane, za primjerice kupnju dresova, to je super, ali to je sve – kaže Tomaš.