POREČ Hrvatski olimpijski odbor je 10. rujna proslavio 30. rođendan. Dokumentarni film o stvaranju i prvih 30 godina, tijekom kojih su osvojene 52 olimpijske medalje, bio je lajtmotiv uvodne konferencije na Sport festu koju su održali predsjednik HOO-a Zlatko Mateša i glavni tajnik Siniša Krajač.

– Prva poruka ovog filma je da povijest ne počinje našim dolaskom. Neki ljudi su dali puno toga da bi HOO bio na ovoj razini i da bi se ostvarili veliki uspjesi. Ovo je pravi trenutak da se oda priznanje svim tim ljudima, koji su u 30 godina radili na prepoznatljivosti HOO-a u međunarodnim okvirima, te našim sportašima koji su to potvrdili i doveli do toga da je hrvatski sport apsolutno prepoznatljiv u svijetu. Drugo je značaj olimpijskog odbora u svakoj zemlji. Svaka zemlja koja traži put prema priznanju želi najprije priznanje svojeg olimpijskog odbora. Sport otvara vrata izvan sporta, kroz sport se lakše dosegnu drugi ciljevi – kaže Zlatko Mateša.

Četiri mjeseca nakon što je Hrvatski sabor proglasio samostalnost, Hrvatska je nastupila na ZOI-u u Albervilleu. Sve ostalo je povijest. Osam od 52 medalje osvojeno je u Tokiju.

– Više sam nego zadovoljan, pogotovo kada uzmemo u obzir kako smo krenuli u godinu, s puno nepoznanica, s koliko malo treninga i natjecanja. Na kraju je ispalo i puno bolje nego što smo predviđali. Nastupilo je 59 sportaša, ali nedostajali su nam rukometaši. Žao nam je zbog košarkaša, koji nisu bili daleko od uspjeha. No, Hrvatska je stalno među 30 najuspješnijih zemalja, 26. od 205 zemalja na ljestvici odličja u Tokiju. Iza nas su Rumunjska, Slovačka ili Indija s milijardu i pol ljudi. Tokio je dobar uvod u to što je pred nama. Nadam se da će to sve ići u normalnim okolnostima.

Skijaško čudo

Još 111 dana ostalo je do Zimskih olimpijskih igara u Pekingu, koji je 2008. ugostio i Ljetne igre.

– Što se tiče ZOI-a u Pekingu, Hrvatski skijaški savez čini čuda. Mi se nismo prestali diviti Kostelićima, ali Savez je uspio iznjedriti neke koji se u Pekingu mogu umiješati u borbu za odličja, što je fenomenalno za jednu tako malu zemlju.

Za razliku od Tokija, gdje nije bilo gledatelja na borilištima, čak ni mogućnosti razgledavanja grada, a sportaši su morali u roku 48 sati napustiti Olimpijsko selo poslije nastupa, u Pekingu bi mjere trebale biti puno blaže.

– Kinezi su, poučeni japanskim iskustvima, našli neki balans između potrebnog i mogućeg. Mislim da će u organizacijskom smislu Zimske olimpijske igre u Pekingu biti jednostavnije i bolje u odnosu na Tokio. Što se tiče Pariza 2024. godine, mislim da ćemo po broju odličja nadmašiti Tokio i biti na razini Rija!

Nastavak hrvatske berbe olimpijskih odličja, uz dobre programe, traži dodatan napor.

– Bavljenje djece sportom ne smije biti financijski teret za roditelje. Treba pronaći model da djeca ne plaćaju nikakvu članarinu. Kada imate dvoje djece, to postaje veliki teret. Primjerice, Norveški olimpijski odbor je utvrdio da si 27 posto obitelji, bez obzira na njihov standard, ne može priuštiti bavljenje sportom za dvoje djecu. Kada bismo uspjeli izbjeći plaćanje članarina, klubovi bi mogli raspodijeliti novac za trenere. Deficitarni smo i u ženskom ekipnom sportu. Zato smo napravili program u kojem se posebno financiraju ti sportovi i napredak se vidi.

Industrija

Sport Fest upisuje peto izdanje. HOO je pružio ruku suradnje, a obol opet daju i olimpijci.

– Od početka smo uz Sport Fest. Želimo našoj javnosti pokazati i uvjeriti je u ono što pokazuju statistički podaci. Sport nije samo rekreacija ili natjecanje višeg ili nižeg ranga, to je jedna ozbiljna industrija. Sport Fest je izdanak toga, želja da se pokaže da to postoji. Poreč? Naša suradnja traje jedno desetljeće. Poreč je jedinstven u tom smislu, jedini je grad partner Hrvatskog olimpijskog odbora i rezultati se vide na obje strane.

Vrijednost sporta u promociji Hrvatske zaokružena je kroz Ministarstvo turizma i sporta.

– Mnogi baš nisu dijelili to mišljenje, ne dijele ga ni danas. Od početka smatram da je to jedna sinergija, koja je apsolutno vidljiva. I na putu iz hotela prema Žatiki vidio sam stotinjak biciklista koji su krenuli u svoju vožnju. To je to. Te stvari su neraskidivo povezane. Ako gledamo brojke naših ekonomskih stručnjaka, koji se time bave, deset posto hrvatskog turizma generirano je sportom. Kada vidimo o kojem je udjelu riječ, to su ogromna sredstva – zaključio je Mateša.